Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   px Passado 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [oitenta e um]

Passado 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (BR) Igra Više
pisati es-----r escrever 0
On je napisao pismo. El- e------- u-- c----. Ele escreveu uma carta. 0
A ona je napisala razglednicu. E e-- e------- u- p-----. E ela escreveu um postal. 0
čitati ler ler 0
On je čitao ilustrovani časopis. El- l-- u-- r------. Ele leu uma revista. 0
A ona je čitala knjigu. E e-- l-- u- l----. E ela leu um livro. 0
uzeti pe--r pegar 0
On je uzeo cigaretu. El- p---- n-- c------. Ele pegou num cigarro. 0
Ona je uzela komad čokolade. El- p---- n-- p----- d- c--------. Ela pegou num pedaço de chocolate. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. El- f-- i------ m-- e-- f-- f---. Ele foi infiel, mas ela foi fiel. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. El- e-- p---------- m-- e-- t--------- m----. Ele era preguiçoso, mas ela trabalhava muito. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. El- e-- p----- m-- e-- e-- r---. Ele era pobre, mas ela era rica. 0
On nije imao novca, već dugove. El- n-- t---- d-------- s- d------. Ele não tinha dinheiro, só dívidas. 0
On nije imao sreće, već peh. El- n-- t---- s----- s- a---. Ele não tinha sorte, só azar. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. El- n-- t---- s------- s- i--------. Ele não tinha sucesso, só insucesso. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. El- n-- e----- s---------- m-- i-----------. Ele não estava satisfeito, mas insatisfeito. 0
On nije bio sretan, već nesretan. El- n-- e----- f----- m-- i------. Ele não estava feliz, mas infeliz. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. El- n-- e-- s--------- m-- a---------. Ele não era simpático, mas antipático. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...