Zbirka izraza

hr Na putu   »   cs Na cestách

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [třicet sedm]

Na cestách

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
On se vozi motorom. J-d- na-mo-orc-. J--- n- m------- J-d- n- m-t-r-e- ---------------- Jede na motorce. 0
On se vozi biciklom. J-de na---l-. J--- n- k---- J-d- n- k-l-. ------------- Jede na kole. 0
On ide pješice. J---p--ky. J-- p----- J-e p-š-y- ---------- Jde pěšky. 0
On putuje brodom. Jede-lo--. J--- l---- J-d- l-d-. ---------- Jede lodí. 0
On putuje čamcem. J--e ----l-nu. J--- v- č----- J-d- v- č-u-u- -------------- Jede ve člunu. 0
On pliva. P-a-e. P----- P-a-e- ------ Plave. 0
Da li je ovdje opasno? J- ----u-ne-ez-e-né? J- t- t- n---------- J- t- t- n-b-z-e-n-? -------------------- Je to tu nebezpečné? 0
Da li je ovdje opasno sam stopirati? J--neb--pečné-----s-opov--? J- n--------- s-- s-------- J- n-b-z-e-n- s-m s-o-o-a-? --------------------------- Je nebezpečné sám stopovat? 0
Da li je opasno šetati noću? J- --b--pečn- -e-p-ochá-e- v-no--? J- n--------- s- p-------- v n---- J- n-b-z-e-n- s- p-o-h-z-t v n-c-? ---------------------------------- Je nebezpečné se procházet v noci? 0
Pogriješili smo put. Za-loud-li jsme. Z--------- j---- Z-b-o-d-l- j-m-. ---------------- Zabloudili jsme. 0
Na krivom smo putu. J-m---- š-a-n- c-st-. J--- n- š----- c----- J-m- n- š-a-n- c-s-ě- --------------------- Jsme na špatné cestě. 0
Moramo se vratiti. Musí-e--e-otočit. M----- s- o------ M-s-m- s- o-o-i-. ----------------- Musíme se otočit. 0
Gdje se ovdje može parkirati? Kde se--a-- d--p-r-o-at? K-- s- t--- d- p-------- K-e s- t-d- d- p-r-o-a-? ------------------------ Kde se tady dá parkovat? 0
Ima li ovdje parkiralište? Je tad- nějak-----ko-i-t-? J- t--- n----- p---------- J- t-d- n-j-k- p-r-o-i-t-? -------------------------- Je tady nějaké parkoviště? 0
Koliko dugo se može ovdje parkirati? Jak -l-u---s- --d- -mí---r----t? J-- d----- s- t--- s-- p-------- J-k d-o-h- s- t-d- s-í p-r-o-a-? -------------------------------- Jak dlouho se tady smí parkovat? 0
Da li skijate? J-z--te----l-ž-c-? J------ n- l------ J-z-í-e n- l-ž-c-? ------------------ Jezdíte na lyžích? 0
Idete li žičarom gore? J---t- -a-o-u -lek-m? J----- n----- v------ J-d-t- n-h-r- v-e-e-? --------------------- Jedete nahoru vlekem? 0
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? Daj---e-tady-p--č-- ----? D--- s- t--- p----- l---- D-j- s- t-d- p-j-i- l-ž-? ------------------------- Dají se tady půjčit lyže? 0

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad netko priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovito vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Također, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Budući da kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam također mogu pomoći donositi odluke. Također su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Budući da treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportaši često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Također moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Dali si znao?
Rumunkski spada u istočnoromanske jezike. To je materinski jezik oko 28 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Rumunjskoj i Moldaviji. Rumunjski je također službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunjski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Talijanski je najsrodniji rumunjskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Talijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunjski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunjskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunjskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunjski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!