Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   cs Vedlejší věty se zda, jestli

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [devadesát tři]

Vedlejší věty se zda, jestli

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Ne znam da li on mene voli. Ne-ím- j-stl- -ě m--rád. N----- j----- m- m- r--- N-v-m- j-s-l- m- m- r-d- ------------------------ Nevím, jestli mě má rád. 0
Ne znam da li će se on vratiti. N-ví----e---i ---vr---. N----- j----- s- v----- N-v-m- j-s-l- s- v-á-í- ----------------------- Nevím, jestli se vrátí. 0
Ne znam da li će me nazvati. Ne-í-,-j--tli m- zavol-. N----- j----- m- z------ N-v-m- j-s-l- m- z-v-l-. ------------------------ Nevím, jestli mi zavolá. 0
Da li on mene ipak voli? Z---i------ má rá-? Z------- m- m- r--- Z-a-i-a- m- m- r-d- ------------------- Zdalipak mě má rád? 0
Da li će se on ipak vratiti? Zd-l-----se--r---? Z------- s- v----- Z-a-i-a- s- v-á-í- ------------------ Zdalipak se vrátí? 0
Da li će me on ipak nazvati? Z---ipa- ---o--? Z------- z------ Z-a-i-a- z-v-l-? ---------------- Zdalipak zavolá? 0
Pitam se da li on misli na mene. Pt-m -e,-jest-- -a ----my-l-. P--- s-- j----- n- m-- m----- P-á- s-, j-s-l- n- m-e m-s-í- ----------------------------- Ptám se, jestli na mne myslí. 0
Pitam se da li on ima drugu. P--m---, j--t---------ak-- j----. P--- s-- j----- m- n------ j----- P-á- s-, j-s-l- m- n-j-k-u j-n-u- --------------------------------- Ptám se, jestli má nějakou jinou. 0
Pitam se da li on laže. P--m--e- j-st---m-----. P--- s-- j----- m- l--- P-á- s-, j-s-l- m- l-e- ----------------------- Ptám se, jestli mi lže. 0
Misli li on ipak na mene? Z-a-i-a- n--m- -y-lí? Z------- n- m- m----- Z-a-i-a- n- m- m-s-í- --------------------- Zdalipak na mě myslí? 0
Ima li on ipak neku drugu? Zdali--k má--ino-? Z------- m- j----- Z-a-i-a- m- j-n-u- ------------------ Zdalipak má jinou? 0
Govori li on ipak istinu? Zd-l-pak -----prav--? Z------- ř--- p------ Z-a-i-a- ř-k- p-a-d-? --------------------- Zdalipak říká pravdu? 0
Nisam sigurna voli li on mene zaista. Po-hy---i-o -o-- ----ě-má---r-v-- -á-. P-------- o t--- ž- m- m- o------ r--- P-c-y-u-i o t-m- ž- m- m- o-r-v-u r-d- -------------------------------------- Pochybuji o tom, že mě má opravdu rád. 0
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. P--hyb--- o-t-m,--e--i--a---e. P-------- o t--- ž- m- n------ P-c-y-u-i o t-m- ž- m- n-p-š-. ------------------------------ Pochybuji o tom, že mi napíše. 0
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. P-ch--uji-----m, -e-s-----v----. P-------- o t--- ž- s- m- v----- P-c-y-u-i o t-m- ž- s- m- v-z-e- -------------------------------- Pochybuji o tom, že si mě vezme. 0
Da li on mene stvarno voli? Z----p-k ---má o-r--d---ád? Z------- m- m- o------ r--- Z-a-i-a- m- m- o-r-v-u r-d- --------------------------- Zdalipak mě má opravdu rád? 0
Da li će mi ipak pisati? Zd--ipa--m- n-p---? Z------- m- n------ Z-a-i-a- m- n-p-š-? ------------------- Zdalipak mi napíše? 0
Da li će me ipak oženiti? Z-al---- ---mne v--m-? Z------- s- m-- v----- Z-a-i-a- s- m-e v-z-e- ---------------------- Zdalipak si mne vezme? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...