Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   cs V restauraci 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [třicet dva]

V restauraci 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. J-dno--hra-ol-- ---ečupe-. J_____ h_______ s k_______ J-d-o- h-a-o-k- s k-č-p-m- -------------------------- Jednou hranolky s kečupem. 0
I dvaput s majonezom. A-d--k--t-s--aj-nézou. A d______ s m_________ A d-a-r-t s m-j-n-z-u- ---------------------- A dvakrát s majonézou. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. A--ři--á---á--k s-hořč-c-. A t______ p____ s h_______ A t-i-r-t p-r-k s h-ř-i-í- -------------------------- A třikrát párek s hořčicí. 0
Kakvo povrće imate? Ja--u ---e-z---ni--? J____ m___ z________ J-k-u m-t- z-l-n-n-? -------------------- Jakou máte zeleninu? 0
Imate li graha? Má-e-----l-? M___ f______ M-t- f-z-l-? ------------ Máte fazole? 0
Imate li cvjetače? M-t- k---ák? M___ k______ M-t- k-ě-á-? ------------ Máte květák? 0
Ja rado jedem kukuruz. Mám--á- ----d- ku----ci. M__ r__ / r___ k________ M-m r-d / r-d- k-k-ř-c-. ------------------------ Mám rád / ráda kukuřici. 0
Ja rado jedem krastavce. M-m--ád - -á---o---k-. M__ r__ / r___ o______ M-m r-d / r-d- o-u-k-. ---------------------- Mám rád / ráda okurky. 0
Ja rado jedem rajčice. M-- --d-- rá-a ----a--. M__ r__ / r___ r_______ M-m r-d / r-d- r-j-a-a- ----------------------- Mám rád / ráda rajčata. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? Mát- --k---á- /-rá-a-póre-? M___ t___ r__ / r___ p_____ M-t- t-k- r-d / r-d- p-r-k- --------------------------- Máte také rád / ráda pórek? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? M--e t-k- --- /-rá-a -yselé--e--? M___ t___ r__ / r___ k_____ z____ M-t- t-k- r-d / r-d- k-s-l- z-l-? --------------------------------- Máte také rád / ráda kyselé zelí? 0
Jedete li Vi rado i leću? M--- -a-é r-d /---d- čo--u? M___ t___ r__ / r___ č_____ M-t- t-k- r-d / r-d- č-č-u- --------------------------- Máte také rád / ráda čočku? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? Máš --k- --- /-ráda-m-kev? M__ t___ r__ / r___ m_____ M-š t-k- r-d / r-d- m-k-v- -------------------------- Máš také rád / ráda mrkev? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? M-š -aké-rád-- r-d- ---k--i-i? M__ t___ r__ / r___ b_________ M-š t-k- r-d / r-d- b-o-o-i-i- ------------------------------ Máš také rád / ráda brokolici? 0
Jedeš li i ti rado papriku? M----aké rá- ---á-a---p-iku? M__ t___ r__ / r___ p_______ M-š t-k- r-d / r-d- p-p-i-u- ---------------------------- Máš také rád / ráda papriku? 0
Ja ne volim luk. Nemá--r------uli. N____ r__ c______ N-m-m r-d c-b-l-. ----------------- Nemám rád cibuli. 0
Ja ne volim masline. Nemám --- oliv-. N____ r__ o_____ N-m-m r-d o-i-y- ---------------- Nemám rád olivy. 0
Ja ne volim gljive. Nem---rád ho-b-. N____ r__ h_____ N-m-m r-d h-u-y- ---------------- Nemám rád houby. 0

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!