Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   cs Přivlastňovací zájmena 1

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

66 [šedesát šest]

Přivlastňovací zájmena 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
ja – moj / moja / moje já-– m-------j---s-ů- - sv-j-) j- – m-- / m--- (---- / s----- j- – m-j / m-j- (-v-j / s-o-e- ------------------------------ já – můj / moje (svůj / svoje) 0
Ne mogu naći moj ključ. Ne---u-n--ít -v-j klí-. N----- n---- s--- k---- N-m-ž- n-j-t s-ů- k-í-. ----------------------- Nemůžu najít svůj klíč. 0
Ne mogu naći moju putnu kartu. Nem-žu n-j-t ---u --z-en--. N----- n---- s--- j-------- N-m-ž- n-j-t s-o- j-z-e-k-. --------------------------- Nemůžu najít svou jízdenku. 0
ti – tvoj / tvoja / tvoje t--– t-ů- ---v--- -s--j -------) t- – t--- / t---- (---- / s----- t- – t-ů- / t-o-e (-v-j / s-o-e- -------------------------------- ty – tvůj / tvoje (svůj / svoje) 0
Jesi li našao tvoj ključ? N-šel-j-i--vů--k---? N---- j-- s--- k---- N-š-l j-i s-ů- k-í-? -------------------- Našel jsi svůj klíč? 0
Jesi li našao tvoju putnu kartu? Naš----s- -v---jíz-----? N---- j-- s--- j-------- N-š-l j-i s-o- j-z-e-k-? ------------------------ Našel jsi svou jízdenku? 0
on – njegov / njegova / njegovo on –-j--o----ůj-- s--je) o- – j--- (---- / s----- o- – j-h- (-v-j / s-o-e- ------------------------ on – jeho (svůj / svoje) 0
Znaš li gdje je njegov ključ? N--íš,-k-- -- --ho--l--? N----- k-- j- j--- k---- N-v-š- k-e j- j-h- k-í-? ------------------------ Nevíš, kde je jeho klíč? 0
Znaš li gdje je njegova putna karta? Ne---,-kde----j-ho----de--a? N----- k-- j- j--- j-------- N-v-š- k-e j- j-h- j-z-e-k-? ---------------------------- Nevíš, kde je jeho jízdenka? 0
ona – njen / njena / njeno ona ---ej- ---ů- - -voj-) o-- – j--- (---- / s----- o-a – j-j- (-v-j / s-o-e- ------------------------- ona – její (svůj / svoje) 0
Njen novac je nestao. Je-- -------j-o- ---č. J--- p----- j--- p---- J-j- p-n-z- j-o- p-y-. ---------------------- Její peníze jsou pryč. 0
Njena kreditna kartica je također nestala. A---j- -r-di-ní-karta--- -aké---yč. A j--- k------- k---- j- t--- p---- A j-j- k-e-i-n- k-r-a j- t-k- p-y-. ----------------------------------- A její kreditní karta je také pryč. 0
mi – naš / naša / naše my – --š /-naš--(-vů- --s-o-e) m- – n-- / n--- (---- / s----- m- – n-š / n-š- (-v-j / s-o-e- ------------------------------ my – náš / naše (svůj / svoje) 0
Naš djed je bolestan. Náš-děd-če- -- -em-cn-. N-- d------ j- n------- N-š d-d-č-k j- n-m-c-ý- ----------------------- Náš dědeček je nemocný. 0
Naša baka je zdrava. Naše -ab-č-a -- z-----. N--- b------ j- z------ N-š- b-b-č-a j- z-r-v-. ----------------------- Naše babička je zdravá. 0
vi – vaš / vaša / vaše vy --vá- / vaš--(svů--/ sv-je) v- – v-- / v--- (---- / s----- v- – v-š / v-š- (-v-j / s-o-e- ------------------------------ vy – váš / vaše (svůj / svoje) 0
Djeco, gdje je vaš tata? Děti- -d- -e-v-š -at-ne-? D---- k-- j- v-- t------- D-t-, k-e j- v-š t-t-n-k- ------------------------- Děti, kde je váš tatínek? 0
Djeco, gdje je vaša mama? Dě-i, --e je --š- --min-a? D---- k-- j- v--- m------- D-t-, k-e j- v-š- m-m-n-a- -------------------------- Děti, kde je vaše maminka? 0

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!