Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2   »   cs Minulý čas způsobových sloves 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [osmdesát osm]

Minulý čas způsobových sloves 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Moj se sin nije htio igrati s lutkom. Můj-syn--- --cht-l----- s pa-enkou. M-- s-- s- n------ h--- s p-------- M-j s-n s- n-c-t-l h-á- s p-n-n-o-. ----------------------------------- Můj syn si nechtěl hrát s panenkou. 0
Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. M--e dce-a--ech-ěl---rá--fo-ba-. M--- d---- n------- h--- f------ M-j- d-e-a n-c-t-l- h-á- f-t-a-. -------------------------------- Moje dcera nechtěla hrát fotbal. 0
Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. M--e ž-na se----u---ch-ě-- -rá-------. M--- ž--- s- m--- n------- h--- š----- M-j- ž-n- s- m-o- n-c-t-l- h-á- š-c-y- -------------------------------------- Moje žena se mnou nechtěla hrát šachy. 0
Moja se djeca nisu htjela šetati. Moj----t- --ch---y-jít n-----c---ku. M--- d--- n------- j-- n- p--------- M-j- d-t- n-c-t-l- j-t n- p-o-h-z-u- ------------------------------------ Moje děti nechtěly jít na procházku. 0
Oni nisu htjeli pospremiti sobu. Necht-ly ukl-d-- --koj. N------- u------ p----- N-c-t-l- u-l-d-t p-k-j- ----------------------- Nechtěly uklidit pokoj. 0
Oni nisu htjeli ići u krevet. N---t-l--jít--o-pos--le-/-s-á-. N------- j-- d- p------ / s---- N-c-t-l- j-t d- p-s-e-e / s-á-. ------------------------------- Nechtěly jít do postele / spát. 0
Nije smio jesti sladoled. N-sm-l---st -mrz----. N----- j--- z-------- N-s-ě- j-s- z-r-l-n-. --------------------- Nesměl jíst zmrzlinu. 0
Nije smio jesti čokoladu. N--m-- j-st------á--. N----- j--- č-------- N-s-ě- j-s- č-k-l-d-. --------------------- Nesměl jíst čokoládu. 0
Nije smio jesti bombone. N---ěl jí-- b-nb-ny. N----- j--- b------- N-s-ě- j-s- b-n-ó-y- -------------------- Nesměl jíst bonbóny. 0
Smio / smjela sam nešto zaželjeti. Sm---/ směl- -s-- -i--ě-o p-át. S--- / s---- j--- s- n--- p---- S-ě- / s-ě-a j-e- s- n-c- p-á-. ------------------------------- Směl / směla jsem si něco přát. 0
Smjela sam si kupiti haljinu. Směl-----ěla j-e- si k-upit š---. S--- / s---- j--- s- k----- š---- S-ě- / s-ě-a j-e- s- k-u-i- š-t-. --------------------------------- Směl / směla jsem si koupit šaty. 0
Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. Sm-l-/-s-ěla -s-m--- -zí---r-l-n--. S--- / s---- j--- s- v--- p-------- S-ě- / s-ě-a j-e- s- v-í- p-a-i-k-. ----------------------------------- Směl / směla jsem si vzít pralinku. 0
Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? S--l ----ěla--s- k--ř---v-l-ta-le? S--- / s---- j-- k----- v l------- S-ě- / s-ě-a j-i k-u-i- v l-t-d-e- ---------------------------------- Směl / směla jsi kouřit v letadle? 0
Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? Sm---/ s-----j-i pí--v ne--cn-ci-----? S--- / s---- j-- p-- v n-------- p---- S-ě- / s-ě-a j-i p-t v n-m-c-i-i p-v-? -------------------------------------- Směl / směla jsi pít v nemocnici pivo? 0
Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? S----- s--l--jsi--zí---s--s s--o---- --t-l-? S--- / s---- j-- v--- p-- s s---- d- h------ S-ě- / s-ě-a j-i v-í- p-a s s-b-u d- h-t-l-? -------------------------------------------- Směl / směla jsi vzít psa s sebou do hotelu? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. O-práz-niná-h -m--- dět- --stat -louho ----u. O p---------- s---- d--- z----- d----- v----- O p-á-d-i-á-h s-ě-y d-t- z-s-a- d-o-h- v-n-u- --------------------------------------------- O prázdninách směly děti zůstat dlouho venku. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. M---y s----á--dl-u-o-na-dv---. M---- s- h--- d----- n- d----- M-h-y s- h-á- d-o-h- n- d-o-e- ------------------------------ Mohly si hrát dlouho na dvoře. 0
Smjela su dugo ostati budna. S-----z----t--l--h- -zhů-u. S---- z----- d----- v------ S-ě-y z-s-a- d-o-h- v-h-r-. --------------------------- Směly zůstat dlouho vzhůru. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Također i kad je zabavno može biti naporno. No veselimo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš materinji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša inozemni radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovito vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...