Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   cs Řadové číslovky

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [šedesát jedna]

Řadové číslovky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Prv-í--ě-í- j- l---n. První měsíc je leden. P-v-í m-s-c j- l-d-n- --------------------- První měsíc je leden. 0
Drugi mjesec je veljača. Dru-ý--ě-íc -e----r. Druhý měsíc je únor. D-u-ý m-s-c j- ú-o-. -------------------- Druhý měsíc je únor. 0
Treći mjesec je ožujak. Tř--í-m-----je b---e-. Třetí měsíc je březen. T-e-í m-s-c j- b-e-e-. ---------------------- Třetí měsíc je březen. 0
Četvrti mjesec je travanj. Čt--t- -ěs-c-je d--en. Čtvrtý měsíc je duben. Č-v-t- m-s-c j- d-b-n- ---------------------- Čtvrtý měsíc je duben. 0
Peti mjesec je svibanj. P--ý -ě--- j- k-ět--. Pátý měsíc je květen. P-t- m-s-c j- k-ě-e-. --------------------- Pátý měsíc je květen. 0
Šesti mjesec je lipanj. Š-stý --s-- -- če-ve-. Šestý měsíc je červen. Š-s-ý m-s-c j- č-r-e-. ---------------------- Šestý měsíc je červen. 0
Šest mjeseci je pola godine. Š----m-sí-- -----l----u. Šest měsíců je půl roku. Š-s- m-s-c- j- p-l r-k-. ------------------------ Šest měsíců je půl roku. 0
Siječanj, veljača, ožujak, L-den, ---r- březe-, Leden, únor, březen, L-d-n- ú-o-, b-e-e-, -------------------- Leden, únor, březen, 0
travanj, svibanj i lipanj. d--en,-----en -----ve-. duben, květen a červen. d-b-n- k-ě-e- a č-r-e-. ----------------------- duben, květen a červen. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Sed---m---c je --------. Sedmý měsíc je červenec. S-d-ý m-s-c j- č-r-e-e-. ------------------------ Sedmý měsíc je červenec. 0
Osmi mjesec je kolovoz. O-mý-mě--- -- ---en. Osmý měsíc je srpen. O-m- m-s-c j- s-p-n- -------------------- Osmý měsíc je srpen. 0
Deveti mjesec je rujan. D-v-t--m------e --ří. Devátý měsíc je září. D-v-t- m-s-c j- z-ř-. --------------------- Devátý měsíc je září. 0
Deseti mjesec je listopad. De-átý--ěs-- -----jen. Desátý měsíc je říjen. D-s-t- m-s-c j- ř-j-n- ---------------------- Desátý měsíc je říjen. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. Je-e---t----s-c-j- l----p--. Jedenáctý měsíc je listopad. J-d-n-c-ý m-s-c j- l-s-o-a-. ---------------------------- Jedenáctý měsíc je listopad. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Dvanác-ý --sí--je p-----ec. Dvanáctý měsíc je prosinec. D-a-á-t- m-s-c j- p-o-i-e-. --------------------------- Dvanáctý měsíc je prosinec. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Dv-nác--m--í-ů -e -e-----ok. Dvanáct měsíců je jeden rok. D-a-á-t m-s-c- j- j-d-n r-k- ---------------------------- Dvanáct měsíců je jeden rok. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Če-vene---s-p--,--ář-, Červenec, srpen, září, Č-r-e-e-, s-p-n- z-ř-, ---------------------- Červenec, srpen, září, 0
listopad, studeni i prosinac. ří------i-t---d-a-----i-e-. říjen, listopad a prosinec. ř-j-n- l-s-o-a- a p-o-i-e-. --------------------------- říjen, listopad a prosinec. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...