Zbirka izraza

hr Prilozi   »   cs Příslovce

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [sto]

Příslovce

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
već jednom – još nikada už j----- – j---- n---y už jednou – ještě nikdy 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? By- / a j--- u- n---- v B------? Byl / a jste už někdy v Berlíně? 0
Ne, još nikada. Ne- j---- n----. Ne, ještě nikdy. 0
netko – nitko ně--- – n---o někdo – nikdo 0
Poznajete li nekoga ovdje? Zn--- t--- n-----? Znáte tady někoho? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Ne- n----- t--- n-----. Ne, neznám tady nikoho. 0
još – ne više je--- – u- ne ještě – už ne 0
Ostajete li još dugo ovdje? Zů------- t--- j---- d-----? Zůstanete tady ještě dlouho? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Ne- n-------- t--- d-----. Ne, nezůstanu tady dlouho. 0
još nešto – ništa više je--- n--- – u- n-c ještě něco – už nic 0
Želite li još nešto popiti? Ch---- j---- n--- k p---? Chcete ještě něco k pití? 0
Ne, ne želim više ništa. Ne- u- n-- n-----. Ne, už nic nechci. 0
već nešto – još ništa už n--- – j---- n-c už něco – ještě nic 0
Jeste li već nešto jeli? Je-- / j---- j--- u- n---? Jedl / jedla jste už něco? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Ne- j---- j--- n-- n----- / n------. Ne, ještě jsem nic nejedl / nejedla. 0
još netko – više nitko je--- n---- – u- n---o ještě někdo – už nikdo 0
Želi li još netko kavu? Ch-- j---- n---- k---? Chce ještě někdo kávu? 0
Ne, nitko više. Ne- u- n----. Ne, už nikdo. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…