Zbirka izraza

hr Kupovina   »   cs Nakupování

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [padesát čtyři]

Nakupování

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Želim kupiti poklon. C---- --c--k--p-t-nějak- ----k. C---- b--- k----- n----- d----- C-t-l b-c- k-u-i- n-j-k- d-r-k- ------------------------------- Chtěl bych koupit nějaký dárek. 0
Ali, ništa previše skupo. A-- n- m-c drahý. A-- n- m-- d----- A-e n- m-c d-a-ý- ----------------- Ale ne moc drahý. 0
Možda ručnu torbicu? M-žná -ě----u -------? M---- n------ k------- M-ž-á n-j-k-u k-b-l-u- ---------------------- Možná nějakou kabelku? 0
Koju boju želite? Jak-u-b-r---byste-c--ě--/ chtě-a? J---- b---- b---- c---- / c------ J-k-u b-r-u b-s-e c-t-l / c-t-l-? --------------------------------- Jakou barvu byste chtěl / chtěla? 0
Crnu, smeđu ili bijelu? Če-nou, --ě----neb--bí-o-? Č------ h----- n--- b----- Č-r-o-, h-ě-o- n-b- b-l-u- -------------------------- Černou, hnědou nebo bílou? 0
Veliku ili malu? V--š- nebo-m---í? V---- n--- m----- V-t-í n-b- m-n-í- ----------------- Větší nebo menší? 0
Mogu li vidjeti ovu? Můž- -i ---hl----u---ut-? M--- s- p---------- t---- M-ž- s- p-o-l-d-o-t t-t-? ------------------------- Můžu si prohlédnout tuto? 0
Je li ona od kože? J- - k-že? J- z k---- J- z k-ž-? ---------- Je z kůže? 0
Ili je od umjetnog materijala? Ne-- - ko--nk-? N--- z k------- N-b- z k-ž-n-y- --------------- Nebo z koženky? 0
Naravno, оd kože. Samo----mě-z kůž-. S--------- z k---- S-m-z-e-m- z k-ž-. ------------------ Samozřejmě z kůže. 0
To je posebno dobra kvaliteta. J- --z-l-š- -v----ní. J- o------- k-------- J- o-z-l-š- k-a-i-n-. --------------------- Je obzvlášť kvalitní. 0
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. A -a tašk--je --u------v-lmi-le-n-. A t- t---- j- s------- v---- l----- A t- t-š-a j- s-u-e-n- v-l-i l-v-á- ----------------------------------- A ta taška je skutečně velmi levná. 0
Sviđa mi se. T-------mi---bí. T--- s- m- l---- T-t- s- m- l-b-. ---------------- Tato se mi líbí. 0
Uzet ću je. Vezm- si tu-o. V---- s- t---- V-z-u s- t-t-. -------------- Vezmu si tuto. 0
Mogu li je eventualno zamijeniti? M--- j- p--p-d-ě v-mě-it? M--- j- p------- v------- M-h- j- p-í-a-n- v-m-n-t- ------------------------- Mohu ji případně vyměnit? 0
Podrazumijeva se. Sam-z-ejmě. S---------- S-m-z-e-m-. ----------- Samozřejmě. 0
Upakirat ćemo jе kao poklon. Z-ba-ím- -- jak- --rek. Z------- j- j--- d----- Z-b-l-m- j- j-k- d-r-k- ----------------------- Zabalíme ji jako dárek. 0
Tamo preko je blagajna. Tá-----j- -ok-adn-. T----- j- p-------- T-m-l- j- p-k-a-n-. ------------------- Támhle je pokladna. 0

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...