Zbirka izraza

hr Na putu   »   ad Гъогум

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [щэкIырэ блырэ]

37 [shhjekIyrje blyrje]

Гъогум

[Gogum]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
On se vozi motorom. Ар (х--------) м---------- м------. Ар (хъулъфыгъ) мотоциклкIэ мэзекIо. 0
A- (h-----) m----------- m-------. Ar (h-----) m----------- m-------. Ar (hulfyg) motociklkIje mjezekIo. A- (h-l-y-) m-t-c-k-k-j- m-e-e-I-. ---(------)----------------------.
On se vozi biciklom. Ар (х--------) к-------------- м------. Ар (хъулъфыгъ) кушъхьэфачъэкIэ мэзекIо. 0
A- (h-----) k----'j----------- m-------. Ar (h-----) k----------------- m-------. Ar (hulfyg) kushh'jefachjekIje mjezekIo. A- (h-l-y-) k-s-h'j-f-c-j-k-j- m-e-e-I-. ---(------)------'---------------------.
On ide pješice. Ар (х--------) л----- м----. Ар (хъулъфыгъ) лъэсэу макIо. 0
A- (h-----) l------ m----. Ar (h-----) l------ m----. Ar (hulfyg) ljesjeu makIo. A- (h-l-y-) l-e-j-u m-k-o. ---(------)--------------.
On putuje brodom. Ар (х--------) к-------- м----. Ар (хъулъфыгъ) къухьэкIэ макIо. 0
A- (h-----) k--'j----- m----. Ar (h-----) k--------- m----. Ar (hulfyg) kuh'jekIje makIo. A- (h-l-y-) k-h'j-k-j- m-k-o. ---(------)----'------------.
On putuje čamcem. Ар (х--------) к--------- м----. Ар (хъулъфыгъ) къуашъокIэ макIо. 0
A- (h-----) k--------- m----. Ar (h-----) k--------- m----. Ar (hulfyg) kuashokIje makIo. A- (h-l-y-) k-a-h-k-j- m-k-o. ---(------)-----------------.
On pliva. Ар (х--------) е--. Ар (хъулъфыгъ) есы. 0
A- (h-----) e--. Ar (h-----) e--. Ar (hulfyg) esy. A- (h-l-y-) e-y. ---(------)----.
Da li je ovdje opasno? Мы- щ---------? Мыщ щыщынагъуа? 0
M---- s------------? My--- s------------? Myshh shhyshhynagua? M-s-h s-h-s-h-n-g-a? -------------------?
Da li je ovdje opasno sam stopirati? Уи------ г------- у-------- у-------- щ-------? Уизакъоу гъогогъу улъыхъузэ узекIоныр щынагъуа? 0
U------ g----- u------- u-------- s--------? Ui----- g----- u------- u-------- s--------? Uizakou gogogu ulyhuzje uzekIonyr shhynagua? U-z-k-u g-g-g- u-y-u-j- u-e-I-n-r s-h-n-g-a? -------------------------------------------?
Da li je opasno šetati noću? Чэ--- у------------- щ-------? Чэщым утезекIухьаныр щынагъуа? 0
C-------- u--------'a--- s--------? Ch------- u------------- s--------? Chjeshhym utezekIuh'anyr shhynagua? C-j-s-h-m u-e-e-I-h'a-y- s-h-n-g-a? -------------------'--------------?
Pogriješili smo put. Тэ т--------. Тэ тыгъощагъ. 0
T-- t--------. Tj- t--------. Tje tygoshhag. T-e t-g-s-h-g. -------------.
Na krivom smo putu. Тэ г---- п----- т------------. Тэ гъогу пхэндж тызытехьагъэр. 0
T-- g--- p------- t------'a----. Tj- g--- p------- t------------. Tje gogu phjendzh tyzyteh'agjer. T-e g-g- p-j-n-z- t-z-t-h'a-j-r. -------------------------'-----.
Moramo se vratiti. Къ----------- ф--. Къэдгъэзэжьын фае. 0
K-----------'y- f--. Kj------------- f--. Kjedgjezjezh'yn fae. K-e-g-e-j-z-'y- f-e. ------------'------.
Gdje se ovdje može parkirati? Ты-- у---------- х-----? Тыдэ укъыщыуцумэ хъущта? 0
T---- u------------ h------? Ty--- u------------ h------? Tydje ukyshhyucumje hushhta? T-d-e u-y-h-y-c-m-e h-s-h-a? ---------------------------?
Ima li ovdje parkiralište? Ма---- у----- м-- щ---? Машинэ уцупIэ мыщ щыIа? 0
M------- u------ m---- s-----? Ma------ u------ m---- s-----? Mashinje ucupIje myshh shhyIa? M-s-i-j- u-u-I-e m-s-h s-h-I-? -----------------------------?
Koliko dugo se može ovdje parkirati? Сы- ф------ м-- у----- у---? Сыд фэдизрэ мыщ ущытын уфит? 0
S-- f-------- m---- u------- u---? Sy- f-------- m---- u------- u---? Syd fjedizrje myshh ushhytyn ufit? S-d f-e-i-r-e m-s-h u-h-y-y- u-i-? ---------------------------------?
Da li skijate? Пц------ у---------? Пцыкъомэ уатетышъуа? 0
P------- u---------? Pc------ u---------? Pcykomje uatetyshua? P-y-o-j- u-t-t-s-u-? -------------------?
Idete li žičarom gore? Уд------ х---- п---------- л----- у--------? УдэкIоен хъумэ пцыкъорыкIо лифтым уетIысхьа? 0
U-------- h---- p--------- l----- u------'a? Ud------- h---- p--------- l----- u--------? UdjekIoen humje pcykorykIo liftym uetIysh'a? U-j-k-o-n h-m-e p-y-o-y-I- l-f-y- u-t-y-h'a? -----------------------------------------'-?
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? Мы- п-------- б-------- п------ п---------? Мыщ пцыкъохэр бэджэндэу пштэнхэ плъэкIыщта? 0
M---- p-------- b------------ p--------- p-----------? My--- p-------- b------------ p--------- p-----------? Myshh pcykohjer bjedzhjendjeu pshtjenhje pljekIyshhta? M-s-h p-y-o-j-r b-e-z-j-n-j-u p-h-j-n-j- p-j-k-y-h-t-? -----------------------------------------------------?

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad netko priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovito vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Također, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Budući da kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam također mogu pomoći donositi odluke. Također su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Budući da treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportaši često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Također moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Dali si znao?
Rumunkski spada u istočnoromanske jezike. To je materinski jezik oko 28 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Rumunjskoj i Moldaviji. Rumunjski je također službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunjski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Talijanski je najsrodniji rumunjskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Talijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunjski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunjskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunjskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunjski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!