Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   cs Otázky – minulý čas 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [osmdesát šest]

Otázky – minulý čas 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Koju si kravatu nosio? Ja--- -r--a-- -s- -ěl--a--o--? J---- k------ j-- m-- n- s---- J-k-u k-a-a-u j-i m-l n- s-b-? ------------------------------ Jakou kravatu jsi měl na sobě? 0
Koji auto si kupio / kupila? J-ké auto sis -o--il-/ ko--i-a? J--- a--- s-- k----- / k------- J-k- a-t- s-s k-u-i- / k-u-i-a- ------------------------------- Jaké auto sis koupil / koupila? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? K---- no-i-----s-p-e--la-il - p-e--l-t--a? K---- n----- s-- p--------- / p----------- K-e-é n-v-n- s-s p-e-p-a-i- / p-e-p-a-i-a- ------------------------------------------ Které noviny sis předplatil / předplatila? 0
Koga ste vidjeli? Ko-o-jste vid-l-- -id---? K--- j--- v---- / v------ K-h- j-t- v-d-l / v-d-l-? ------------------------- Koho jste viděl / viděla? 0
Koga ste sreli? K-ho js-- -ot--l-- p---al-? K--- j--- p----- / p------- K-h- j-t- p-t-a- / p-t-a-a- --------------------------- Koho jste potkal / potkala? 0
Koga ste prepoznali? Ko-o ---- poz-al / -oz----? K--- j--- p----- / p------- K-h- j-t- p-z-a- / p-z-a-a- --------------------------- Koho jste poznal / poznala? 0
Kada ste se ustali? K-y j--- --t-----/ vs-á-al-? K-- j--- v------ / v-------- K-y j-t- v-t-v-l / v-t-v-l-? ---------------------------- Kdy jste vstával / vstávala? 0
Kada ste započeli? K-- -st---a-al-/ z-č--a? K-- j--- z---- / z------ K-y j-t- z-č-l / z-č-l-? ------------------------ Kdy jste začal / začala? 0
Kada ste prestali? K-y jst-----n--------o-čil-? K-- j--- s------ / s-------- K-y j-t- s-o-č-l / s-o-č-l-? ---------------------------- Kdy jste skončil / skončila? 0
Zašto ste se probudili? P-o- -s-e se-v-b-d-l - -zbudil-? P--- j--- s- v------ / v-------- P-o- j-t- s- v-b-d-l / v-b-d-l-? -------------------------------- Proč jste se vzbudil / vzbudila? 0
Zašto ste postali učitelj? Pro- jst- ----t-l-/ stal--u-i----m-/ učit--k-u? P--- j--- s- s--- / s---- u------- / u--------- P-o- j-t- s- s-a- / s-a-a u-i-e-e- / u-i-e-k-u- ----------------------------------------------- Proč jste se stal / stala učitelem / učitelkou? 0
Zašto ste uzeli taksi? Pr-- -st- si --a- - v-ala-ta-i? P--- j--- s- v--- / v---- t---- P-o- j-t- s- v-a- / v-a-a t-x-? ------------------------------- Proč jste si vzal / vzala taxi? 0
Odakle ste došli? O---- -ste---iš---/---i-la? O---- j--- p----- / p------ O-k-d j-t- p-i-e- / p-i-l-? --------------------------- Odkud jste přišel / přišla? 0
Kamo ste išli? Kam -ste---l-- šla? K-- j--- š-- / š--- K-m j-t- š-l / š-a- ------------------- Kam jste šel / šla? 0
Gdje ste bili? K-e----e---l / byl-? K-- j--- b-- / b---- K-e j-t- b-l / b-l-? -------------------- Kde jste byl / byla? 0
Kome si pomogao / pomogla? Ko-u -si--om-hl - po--h-a? K--- j-- p----- / p------- K-m- j-i p-m-h- / p-m-h-a- -------------------------- Komu jsi pomohl / pomohla? 0
Kome si pisao / pisala? Ko-u js---a---- - --p-a--? K--- j-- n----- / n------- K-m- j-i n-p-a- / n-p-a-a- -------------------------- Komu jsi napsal / napsala? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Komu --i odpo----l -----o-ědě--? K--- j-- o-------- / o---------- K-m- j-i o-p-v-d-l / o-p-v-d-l-? -------------------------------- Komu jsi odpověděl / odpověděla? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...