Zbirka izraza

hr Na putu   »   sr На путу

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [тридесет и седам]

37 [trideset i sedam]

На путу

[Na putu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
On se vozi motorom. Он--е-в----мо-ор-м. Он се вози мотором. О- с- в-з- м-т-р-м- ------------------- Он се вози мотором. 0
On se-v--i-mo---om. On se vozi motorom. O- s- v-z- m-t-r-m- ------------------- On se vozi motorom.
On se vozi biciklom. О- се ---- би-ик---. Он се вози бициклом. О- с- в-з- б-ц-к-о-. -------------------- Он се вози бициклом. 0
O--se--o-i--i--k-om. On se vozi biciklom. O- s- v-z- b-c-k-o-. -------------------- On se vozi biciklom.
On ide pješice. О- ид- ---к-. Он иде пешке. О- и-е п-ш-е- ------------- Он иде пешке. 0
On -de p---e. On ide peške. O- i-e p-š-e- ------------- On ide peške.
On putuje brodom. О- пу--ј--бро---. Он путује бродом. О- п-т-ј- б-о-о-. ----------------- Он путује бродом. 0
O- ---uje -----m. On putuje brodom. O- p-t-j- b-o-o-. ----------------- On putuje brodom.
On putuje čamcem. О- се вози -ам-е-. Он се вози чамцем. О- с- в-з- ч-м-е-. ------------------ Он се вози чамцем. 0
On ------i --mc-m. On se vozi čamcem. O- s- v-z- č-m-e-. ------------------ On se vozi čamcem.
On pliva. Он----в-. Он плива. О- п-и-а- --------- Он плива. 0
On------. On pliva. O- p-i-a- --------- On pliva.
Da li je ovdje opasno? Да-ли -е ---е --ас-о? Да ли је овде опасно? Д- л- ј- о-д- о-а-н-? --------------------- Да ли је овде опасно? 0
Da -- j--ovd--------? Da li je ovde opasno? D- l- j- o-d- o-a-n-? --------------------- Da li je ovde opasno?
Da li je ovdje opasno sam stopirati? Да--- ----па--о с---с-о---ати? Да ли је опасно сам стопирати? Д- л- ј- о-а-н- с-м с-о-и-а-и- ------------------------------ Да ли је опасно сам стопирати? 0
D--li ----p---o--a- ---------? Da li je opasno sam stopirati? D- l- j- o-a-n- s-m s-o-i-a-i- ------------------------------ Da li je opasno sam stopirati?
Da li je opasno šetati noću? Д--ли ---опа-но ---а-и ---у? Да ли је опасно шетати ноћу? Д- л- ј- о-а-н- ш-т-т- н-ћ-? ---------------------------- Да ли је опасно шетати ноћу? 0
D-----j-------o---t----n-c-u? Da li je opasno šetati noc-u? D- l- j- o-a-n- š-t-t- n-c-u- ----------------------------- Da li je opasno šetati noću?
Pogriješili smo put. П---е-----см- --т. Погрешили смо пут. П-г-е-и-и с-о п-т- ------------------ Погрешили смо пут. 0
Pog-e---- sm---u-. Pogrešili smo put. P-g-e-i-i s-o p-t- ------------------ Pogrešili smo put.
Na krivom smo putu. На п-г-----м см--путу. На погрешном смо путу. Н- п-г-е-н-м с-о п-т-. ---------------------- На погрешном смо путу. 0
N- p---ešnom smo-pu--. Na pogrešnom smo putu. N- p-g-e-n-m s-o p-t-. ---------------------- Na pogrešnom smo putu.
Moramo se vratiti. М-ра-- се в----т-. Морамо се вратити. М-р-м- с- в-а-и-и- ------------------ Морамо се вратити. 0
M-r--o -e-v-ati-i. Moramo se vratiti. M-r-m- s- v-a-i-i- ------------------ Moramo se vratiti.
Gdje se ovdje može parkirati? Где се-ов---м-же п---ират-? Где се овде може паркирати? Г-е с- о-д- м-ж- п-р-и-а-и- --------------------------- Где се овде може паркирати? 0
Gd- -e-ovde-mož- -ar---a--? Gde se ovde može parkirati? G-e s- o-d- m-ž- p-r-i-a-i- --------------------------- Gde se ovde može parkirati?
Ima li ovdje parkiralište? Им---- о-д- -----р-л----? Има ли овде паркиралиште? И-а л- о-д- п-р-и-а-и-т-? ------------------------- Има ли овде паркиралиште? 0
I-a ---o-d--p--ki---i-te? Ima li ovde parkiralište? I-a l- o-d- p-r-i-a-i-t-? ------------------------- Ima li ovde parkiralište?
Koliko dugo se može ovdje parkirati? Ко-ик- дуго се -вд---ож- ---кир--и? Колико дуго се овде може паркирати? К-л-к- д-г- с- о-д- м-ж- п-р-и-а-и- ----------------------------------- Колико дуго се овде може паркирати? 0
Koli----ug- -e-ov-- m-že par-irati? Koliko dugo se ovde može parkirati? K-l-k- d-g- s- o-d- m-ž- p-r-i-a-i- ----------------------------------- Koliko dugo se ovde može parkirati?
Da li skijate? Д--л- ск-ј-те? Да ли скијате? Д- л- с-и-а-е- -------------- Да ли скијате? 0
D- li s-i-a--? Da li skijate? D- l- s-i-a-e- -------------- Da li skijate?
Idete li žičarom gore? Во-ит- -- с- -а -ки-а-к-м---фт-м---ре? Возите ли се са скијашким лифтом горе? В-з-т- л- с- с- с-и-а-к-м л-ф-о- г-р-? -------------------------------------- Возите ли се са скијашким лифтом горе? 0
V-zit- -i -- ---s---a---m ---tom-gore? Vozite li se sa skijaškim liftom gore? V-z-t- l- s- s- s-i-a-k-m l-f-o- g-r-? -------------------------------------- Vozite li se sa skijaškim liftom gore?
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? М--- л-------де и-на----и -к---? Могу ли се овде изнајмити скије? М-г- л- с- о-д- и-н-ј-и-и с-и-е- -------------------------------- Могу ли се овде изнајмити скије? 0
Mog- -- -e-o--e izn-jmi---s-ij-? Mogu li se ovde iznajmiti skije? M-g- l- s- o-d- i-n-j-i-i s-i-e- -------------------------------- Mogu li se ovde iznajmiti skije?

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad netko priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovito vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Također, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Budući da kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam također mogu pomoći donositi odluke. Također su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Budući da treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportaši često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Također moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Dali si znao?
Rumunkski spada u istočnoromanske jezike. To je materinski jezik oko 28 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Rumunjskoj i Moldaviji. Rumunjski je također službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunjski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Talijanski je najsrodniji rumunjskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Talijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunjski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunjskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunjskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunjski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!