Zbirka izraza

hr U taksiju   »   be У таксi

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [трыццаць восем]

38 [trytstsats’ vosem]

У таксi

[U taksi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. Вы------- к--- л----- т----. Выклічце, калі ласка, таксi. 0
V---------, k--- l----, t----. Vy--------- k--- l----- t----. Vyklіchtse, kalі laska, taksi. V-k-і-h-s-, k-l- l-s-a, t-k-i. ----------,-----------,------.
Koliko košta do željezničkog kolodvora? Ко---- к----- д------ д- в------? Колькі каштуе даехаць да вакзала? 0
K--’k- k------ d-------’ d- v------? Ko---- k------ d-------- d- v------? Kol’kі kashtue daekhats’ da vakzala? K-l’k- k-s-t-e d-e-h-t-’ d- v-k-a-a? ---’-------------------’-----------?
Koliko košta do zračne luke? Ко---- к----- д------ д- а--------? Колькі каштуе даехаць да аэрапорта? 0
K--’k- k------ d-------’ d- a--------? Ko---- k------ d-------- d- a--------? Kol’kі kashtue daekhats’ da aeraporta? K-l’k- k-s-t-e d-e-h-t-’ d- a-r-p-r-a? ---’-------------------’-------------?
Pravo, molim. Ка-- л----- н-------. Калі ласка, наўпрост. 0
K--- l----, n-------. Ka-- l----- n-------. Kalі laska, nauprost. K-l- l-s-a, n-u-r-s-. ----------,---------.
Ovdje desno, molim. Ка-- л----- т-- н------. Калі ласка, тут направа. 0
K--- l----, t-- n------. Ka-- l----- t-- n------. Kalі laska, tut naprava. K-l- l-s-a, t-t n-p-a-a. ----------,------------.
Tamo na uglu lijevo, molim. Ка-- л----- т-- н- р--- н-----. Калі ласка, там на рагу налева. 0
K--- l----, t-- n- r--- n-----. Ka-- l----- t-- n- r--- n-----. Kalі laska, tam na ragu naleva. K-l- l-s-a, t-m n- r-g- n-l-v-. ----------,-------------------.
Meni se žuri. Я с-------. Я спяшаюся. 0
Y- s-----------. Ya s-----------. Ya spyashayusya. Y- s-y-s-a-u-y-. ---------------.
Ја imam vremena. У м--- ё--- ч--. У мяне ёсць час. 0
U m---- y----’ c---. U m---- y----- c---. U myane yosts’ chas. U m-a-e y-s-s’ c-a-. -------------’-----.
Molim Vas vozite sporije. Ка-- л----- е----- п--------. Калі ласка, едзьце павольней. 0
K--- l----, y---’t-- p----’n--. Ka-- l----- y------- p--------. Kalі laska, yedz’tse pavol’ney. K-l- l-s-a, y-d-’t-e p-v-l’n-y. ----------,-----’---------’---.
Stanite ovdje, molim. Ка-- л----- с------ т--. Калі ласка, спыніце тут. 0
K--- l----, s------- t--. Ka-- l----- s------- t--. Kalі laska, spynіtse tut. K-l- l-s-a, s-y-і-s- t-t. ----------,-------------.
Sačekajte trenutak, molim Vas. Па------- х-------- к--- л----. Пачакайце хвілінку, калі ласка. 0
P---------- k--------, k--- l----. Pa--------- k--------- k--- l----. Pachakaytse khvіlіnku, kalі laska. P-c-a-a-t-e k-v-l-n-u, k-l- l-s-a. ---------------------,-----------.
Odmah se vraćam. Я х---- в------. Я хутка вярнуся. 0
Y- k----- v--------. Ya k----- v--------. Ya khutka vyarnusya. Y- k-u-k- v-a-n-s-a. -------------------.
Dajte mi račun molim. Да--- м--- к--- л----- к--------. Дайце мне, калі ласка, квітанцыю. 0
D----- m--, k--- l----, k----------. Da---- m--- k--- l----- k----------. Daytse mne, kalі laska, kvіtantsyyu. D-y-s- m-e, k-l- l-s-a, k-і-a-t-y-u. ----------,-----------,------------.
Nemam sitno. У м--- н--- д------. У мяне няма дробязі. 0
U m---- n---- d-------. U m---- n---- d-------. U myane nyama drobyazі. U m-a-e n-a-a d-o-y-z-. ----------------------.
U redu je, ostatak je za Vas. Ус- н--------- р---- п------- с---. Усё нармальна, рэшту пакіньце сабе. 0
U-- n-----’n-, r----- p----’t-- s---. Us- n--------- r----- p-------- s---. Use narmal’na, reshtu pakіn’tse sabe. U-e n-r-a-’n-, r-s-t- p-k-n’t-e s-b-. ----------’--,-------------’--------.
Odvezite me na ovu adresu. Ад------ м---- к--- л----- п- г---- а-----. Адвязіце мяне, калі ласка, па гэтым адрасе. 0
A--------- m----, k--- l----, p- g---- a-----. Ad-------- m----- k--- l----- p- g---- a-----. Advyazіtse myane, kalі laska, pa getym adrase. A-v-a-і-s- m-a-e, k-l- l-s-a, p- g-t-m a-r-s-. ----------------,-----------,----------------.
Odvezite me do mog hotela. Ад------ м---- к--- л----- д- м--- г--------. Адвязіце мяне, калі ласка, да маёй гасцініцы. 0
A--------- m----, k--- l----, d- m--- g----------. Ad-------- m----- k--- l----- d- m--- g----------. Advyazіtse myane, kalі laska, da maey gastsіnіtsy. A-v-a-і-s- m-a-e, k-l- l-s-a, d- m-e- g-s-s-n-t-y. ----------------,-----------,--------------------.
Odvezite me do plaže. Ад------ м---- к--- л----- н- п---. Адвязіце мяне, калі ласка, на пляж. 0
A--------- m----, k--- l----, n- p-----. Ad-------- m----- k--- l----- n- p-----. Advyazіtse myane, kalі laska, na plyazh. A-v-a-і-s- m-a-e, k-l- l-s-a, n- p-y-z-. ----------------,-----------,----------.

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?