Zbirka izraza

hr U taksiju   »   fa ‫در تاکسی‬

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

‫38 [سی و هشت]‬

38 [see-o-hasht]

‫در تاکسی‬

[dar tâxi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. ‫لط-ا---- ---س--ص-- ک-ی-.‬ ‫----- ی- ت---- ص-- ک----- ‫-ط-ا- ی- ت-ک-ی ص-ا ک-ی-.- -------------------------- ‫لطفاً یک تاکسی صدا کنید.‬ 0
l--f-n ----tâxi -ed----n--. l----- y-- t--- s--- k----- l-t-a- y-k t-x- s-d- k-n-d- --------------------------- lotfan yek tâxi sedâ konid.
Koliko košta do željezničkog kolodvora? ‫-- -یس-گ--------کرا-ه -ق---می‌ش-د؟‬ ‫-- ا------ ق--- ک---- چ--- م------- ‫-ا ا-س-گ-ه ق-ا- ک-ا-ه چ-د- م-‌-و-؟- ------------------------------------ ‫تا ایستگاه قطار کرایه چقدر می‌شود؟‬ 0
t- --t--he-ghat-r------e-c--gha----st? t- i------ g----- k----- c------- a--- t- i-t-â-e g-a-â- k-r-y- c-e-h-d- a-t- -------------------------------------- tâ istgâhe ghatâr kerâye cheghadr ast?
Koliko košta do zračne luke? ‫تا -رو-گا- کر--ه -قد----‌-و-؟‬ ‫-- ف------ ک---- چ--- م------- ‫-ا ف-و-گ-ه ک-ا-ه چ-د- م-‌-و-؟- ------------------------------- ‫تا فرودگاه کرایه چقدر می‌شود؟‬ 0
t--f--udgâ- k--â-e cheg---r-a--? t- f------- k----- c------- a--- t- f-r-d-â- k-r-y- c-e-h-d- a-t- -------------------------------- tâ forudgâh kerâye cheghadr ast?
Pravo, molim. ‫ل-ف-ً--ستق-- ب-و-د.‬ ‫----- م----- ب------ ‫-ط-ا- م-ت-ی- ب-و-د-‬ --------------------- ‫لطفاً مستقیم بروید.‬ 0
lo-f-----s-a--i- be-----. l----- m-------- b------- l-t-a- m-s-a-h-m b-r-v-d- ------------------------- lotfan mostaghim beravid.
Ovdje desno, molim. ‫لط-اً --نجا سمت-راست---ی--د-‬ ‫----- ا---- س-- ر--- ب------- ‫-ط-ا- ا-ن-ا س-ت ر-س- ب-ی-ی-.- ------------------------------ ‫لطفاً اینجا سمت راست بپیچید.‬ 0
l-tf----n----a-te --s- --r----. l----- i--- s---- r--- b------- l-t-a- i-j- s-m-e r-s- b-r-v-d- ------------------------------- lotfan injâ samte râst beravid.
Tamo na uglu lijevo, molim. ‫لطف-- --ج--س--ن--، -مت-چ----ی--د.‬ ‫----- آ--- س- ن--- س-- چ- ب------- ‫-ط-ا- آ-ج- س- ن-ش- س-ت چ- ب-ی-ی-.- ----------------------------------- ‫لطفاً آنجا سر نبش، سمت چپ بپیچید.‬ 0
l-t----ânjâ-sa-- na-sh sa-t- c-a- berav-d. l----- â--- s--- n---- s---- c--- b------- l-t-a- â-j- s-r- n-b-h s-m-e c-a- b-r-v-d- ------------------------------------------ lotfan ânjâ sare nabsh samte chap beravid.
Meni se žuri. ‫----جله د-رم.‬ ‫-- ع--- د----- ‫-ن ع-ل- د-ر-.- --------------- ‫من عجله دارم.‬ 0
ma------e -â-am. m-- a---- d----- m-n a-a-e d-r-m- ---------------- man ajale dâram.
Ја imam vremena. ‫----ق- د-ر-.‬ ‫-- و-- د----- ‫-ن و-ت د-ر-.- -------------- ‫من وقت دارم.‬ 0
man--a--t dâr-m. m-- v---- d----- m-n v-g-t d-r-m- ---------------- man vaght dâram.
Molim Vas vozite sporije. ‫-طفا- آ-سته--- ب----د-‬ ‫----- آ---- ت- ب------- ‫-ط-ا- آ-س-ه ت- ب-ا-ی-.- ------------------------ ‫لطفاً آهسته تر برانید.‬ 0
lo--a---hes---tar--------. l----- â--------- b------- l-t-a- â-e-t---a- b-r-n-d- -------------------------- lotfan âheste-tar berânid.
Stanite ovdje, molim. ‫--فاً -ی-ج- تو-- -ن-د-‬ ‫----- ا---- ت--- ک----- ‫-ط-ا- ا-ن-ا ت-ق- ک-ی-.- ------------------------ ‫لطفاً اینجا توقف کنید.‬ 0
lot-an-in-â-----g-o--ko-id. l----- i--- t------- k----- l-t-a- i-j- t-v-g-o- k-n-d- --------------------------- lotfan injâ tavaghof konid.
Sačekajte trenutak, molim Vas. ‫----ً-----ح-ه صب- کن---‬ ‫----- ی- ل--- ص-- ک----- ‫-ط-ا- ی- ل-ظ- ص-ر ک-ی-.- ------------------------- ‫لطفاً یک لحظه صبر کنید.‬ 0
l--f---ye- --h-e --br------. l----- y-- l---- s--- k----- l-t-a- y-k l-h-e s-b- k-n-d- ---------------------------- lotfan yek lahze sabr konid.
Odmah se vraćam. ‫م- -لان--ر-می‌گ--م.‬ ‫-- ا--- ب- م-------- ‫-ن ا-ا- ب- م-‌-ر-م-‬ --------------------- ‫من الان بر می‌گردم.‬ 0
ma- ---â--b-- -i-a-d--. m-- a---- b-- m-------- m-n a---n b-r m-g-r-a-. ----------------------- man al-ân bar migardam.
Dajte mi račun molim. ‫-طفاً -ک---- رس-- ----- --ه-د-‬ ‫----- ی- ق-- ر--- ب- م- ب------ ‫-ط-ا- ی- ق-ض ر-ی- ب- م- ب-ه-د-‬ -------------------------------- ‫لطفاً یک قبض رسید به من بدهید.‬ 0
lo-f-n yek -habz----sid-be-man b--a---. l----- y-- g----- r---- b- m-- b------- l-t-a- y-k g-a-z- r-s-d b- m-n b-d-h-d- --------------------------------------- lotfan yek ghabze resid be man bedahid.
Nemam sitno. ‫م- پ-- ----ندا-م-‬ ‫-- پ-- خ-- ن------ ‫-ن پ-ل خ-د ن-ا-م-‬ ------------------- ‫من پول خرد ندارم.‬ 0
m-n -o-l- khor- n-dâ-a-. m-- p---- k---- n------- m-n p-o-e k-o-d n-d-r-m- ------------------------ man poole khord nadâram.
U redu je, ostatak je za Vas. ‫د-س- ا-ت،-بقی- -ول-ب--ی خ---ان.‬ ‫---- ا--- ب--- پ-- ب--- خ------- ‫-ر-ت ا-ت- ب-ی- پ-ل ب-ا- خ-د-ا-.- --------------------------------- ‫درست است، بقیه پول برای خودتان.‬ 0
dor-s- -st, bag-i-e-y- p--l bar-y- kh-d--ân. d----- a--- b--------- p--- b----- k-------- d-r-s- a-t- b-g-i-e-y- p-o- b-r-y- k-o-e-â-. -------------------------------------------- dorost ast, baghi-e-ye pool barâye khodetân.
Odvezite me na ovu adresu. ‫-----ه ا-ن-آد-س---ر---‬ ‫--- ب- ا-- آ--- ب------ ‫-ر- ب- ا-ن آ-ر- ب-ر-د-‬ ------------------------ ‫مرا به این آدرس ببرید.‬ 0
ma-- -e--n -dr-s be-a-i-. m--- b- i- â---- b------- m-r- b- i- â-r-s b-b-r-d- ------------------------- marâ be in âdres bebarid.
Odvezite me do mog hotela. ‫-را ---ه-لم ---ید-‬ ‫--- ب- ه--- ب------ ‫-ر- ب- ه-ل- ب-ر-د-‬ -------------------- ‫مرا به هتلم ببرید.‬ 0
m--â b------lam b---rid. m--- b- h------ b------- m-r- b- h-t-l-m b-b-r-d- ------------------------ marâ be hotelam bebarid.
Odvezite me do plaže. ‫-ر--(-ا -----) -ه---ح--ب---د.‬ ‫--- (-- م----- ب- س--- ب------ ‫-ر- (-ا م-ش-ن- ب- س-ح- ب-ر-د-‬ ------------------------------- ‫مرا (با ماشین) به ساحل ببرید.‬ 0
m--â-(---m-s-i---b- sâ------b-ri-. m--- (-- m------ b- s---- b------- m-r- (-â m-s-i-) b- s-h-l b-b-r-d- ---------------------------------- marâ (bâ mâshin) be sâhel bebarid.

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?