Zbirka izraza

hr U taksiju   »   am በታክሲ ውስጥ

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [ሰላሣ ስምንት]

38 [ሰላሣ ስምንት]

በታክሲ ውስጥ

[በታክሲ ውስጥ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. እ--- ታክሲ -ጥ---። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ። 0
በታ-- ው-ጥ በ--- ው-- በ-ክ- ው-ጥ -------- በታክሲ ውስጥ
Koliko košta do željezničkog kolodvora? ወ----ር -ቢያ- ለመሄድ -ን- ---ዋ--? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው? 0
እ-ክዎ-ታ-ሲ ይጥ-ል-። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ።
Koliko košta do zračne luke? ወደ-አ---ማ-ፊያ--ለ-ሄድ ስ---ነው --ው? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው? 0
እ-ክ- --- -ጥ---። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ።
Pravo, molim. እባ-ህ/---ጥታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ 0
ወ- -ቡ---ቢ-ው-ለ--ድ ስ-ት-ነው -ጋው? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Ovdje desno, molim. እ-ክ-/ሽ እ-ህ-ጋ- ወደ -ኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ 0
ወ--ባቡ----ያ------ ስ-- ነው -ጋ-? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Tamo na uglu lijevo, molim. እ-ክ-/ሽ ማእዘ---- -ደ-ግራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ 0
ወደ -የ- -ረ-ያው---ሄድ--ን- ነ- --ው? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Meni se žuri. እቸ-ላለ-። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው። 0
ወደ -የ- ማ-ፊያው --ሄ----- -ው ዋጋ-? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Ја imam vremena. ጊ--አለ-። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ። 0
እባክህ---ቀጥታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ
Molim Vas vozite sporije. እ--ዎ--ቀስ ብ-ው----። እ---- ቀ- ብ-- ይ--- እ-ክ-ን ቀ- ብ-ው ይ-ዱ- ----------------- እባክዎን ቀስ ብለው ይንዱ። 0
እ-ክ-/- --ታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ
Stanite ovdje, molim. እ-ክዎን------ር ያ-ሙ። እ---- እ-- ጋ- ያ--- እ-ክ-ን እ-ህ ጋ- ያ-ሙ- ----------------- እባክዎን እዚህ ጋር ያቁሙ። 0
እባክ--ሽ -ዚህ ጋር-ወ- -ኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ
Sačekajte trenutak, molim Vas. እባክዎ- ት-ሽ--- -ጠብ-። እ---- ት-- ጊ- ይ---- እ-ክ-ን ት-ሽ ጊ- ይ-ብ-። ------------------ እባክዎን ትንሽ ጊዜ ይጠብቁ። 0
እ--ህ-ሽ እዚ---ር-----ኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ
Odmah se vraćam. ወ--ው-እ--ሳለው ወ--- እ----- ወ-ያ- እ-ለ-ለ- ----------- ወዲያው እመለሳለው 0
እባ-ህ-ሽ -እዘ- ጋር -ደ -ራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ
Dajte mi račun molim. እባክ-- -ረሰ---ስ--። እ---- ደ--- ይ---- እ-ክ-ን ደ-ሰ- ይ-ጡ-። ---------------- እባክዎን ደረሰኝ ይስጡኝ። 0
እ--ህ/--ማእ-ኑ-ጋ--ወ--ግራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ
Nemam sitno. ዝ-ዝ-----ብ-የለ-ም። ዝ--- ገ--- የ---- ዝ-ዝ- ገ-ዘ- የ-ኝ-። --------------- ዝርዝር ገንዘብ የለኝም። 0
እቸ--ለ-። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው።
U redu je, ostatak je za Vas. ም-ም አ--ለም--መል-----ዙ- ። ም-- አ----- መ--- ይ--- ። ም-ም አ-ደ-ም- መ-ሱ- ይ-ዙ- ። ---------------------- ምንም አይደለም፤ መልሱን ይያዙት ። 0
እ-ኩላለ-። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው።
Odvezite me na ovu adresu. እባክ-ን ----ዚ------ ---ሱ-። እ---- ወ- እ-- አ--- ያ----- እ-ክ-ን ወ- እ-ህ አ-ራ- ያ-ር-ኝ- ------------------------ እባክዎን ወደ እዚህ አድራሻ ያድርሱኝ። 0
ጊዜ ---። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ።
Odvezite me do mog hotela. እባ----ወ--ሆ---ያድር--። እ---- ወ- ሆ-- ያ----- እ-ክ-ን ወ- ሆ-ሌ ያ-ር-ኝ- ------------------- እባክዎን ወደ ሆቴሌ ያድርሱኝ። 0
ጊዜ-አለኝ። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ።
Odvezite me do plaže. እ-ክ-ን--- --ር-ዳ-ቻ -ድርሱ-። እ---- ወ- ባ-- ዳ-- ያ----- እ-ክ-ን ወ- ባ-ር ዳ-ቻ ያ-ር-ኝ- ----------------------- እባክዎን ወደ ባህር ዳርቻ ያድርሱኝ። 0
እባክ----ስ -ለው-ይን-። እ---- ቀ- ብ-- ይ--- እ-ክ-ን ቀ- ብ-ው ይ-ዱ- ----------------- እባክዎን ቀስ ብለው ይንዱ።

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?