Knjiga fraza

bs Sastanak   »   da Aftale

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [fireogtyve]

Aftale

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Ko- d- f-- s--- t-- b-----? Kom du for sent til bussen? 0
Čekao / Čekala sam te pola sata. Je- h-- v----- p- d-- i e- h--- t---. Jeg har ventet på dig i en halv time. 0
Nemaš mobitel kod sebe? Ha- d- i--- m----------- m--? Har du ikke mobiltelefon med? 0
Sljedeći put budi tačan! Næ--- g--- s--- d- k---- t-- t----! Næste gang skal du komme til tiden! 0
Sljedeći put uzmi taksi! Næ--- g--- s--- d- t--- e- t---! Næste gang skal du tage en taxa! 0
Sljedeći put ponesi kišobran! Næ--- g--- s--- d- t--- e- p------ m--! Næste gang skal du tage en paraply med! 0
Sutra imam slobodno. I m----- h-- j-- f--. I morgen har jeg fri. 0
Hoćemo li se sutra sastati? Sk-- v- m---- i m-----? Skal vi mødes i morgen? 0
Žao mi je, sutra ne mogu. Je- k-- d------- i--- i m-----. Jeg kan desværre ikke i morgen. 0
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Sk-- d- l--- n---- i d-- h-- w------? Skal du lave noget i den her weekend? 0
Ili imaš već dogovoren sastanak? El--- h-- d- a------- e- a-----? Eller har du allerede en aftale? 0
Predlažem da se nađemo za vikend. Je- f-------- a- v- m---- i w--------. Jeg foreslår, at vi mødes i weekenden. 0
Hoćemo li na piknik? Sk-- v- t--- p- s------? Skal vi tage på skovtur? 0
Hoćemo li se odvesti do plaže? Sk-- v- t--- t-- s-------? Skal vi tage til stranden? 0
Hoćemo li ići u planine? Sk-- v- t--- o- i b-------? Skal vi tage op i bjergene? 0
Doći ću po tebe u biro. Je- h----- d-- p- k-------. Jeg henter dig på kontoret. 0
Doći ću po tebe kući. Je- h----- d-- d--------. Jeg henter dig derhjemme. 0
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Je- h----- d-- v-- b--------------. Jeg henter dig ved busstoppestedet. 0

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.