Knjiga fraza

bs Sastanak   »   be Дамоўленасць

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [дваццаць чатыры]

24 [dvatstsats’ chatyry]

Дамоўленасць

[Damoulenasts’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Т--сп-зн-ў-я на-а-т---с? Ты спазніўся на аўтобус? Т- с-а-н-ў-я н- а-т-б-с- ------------------------ Ты спазніўся на аўтобус? 0
T-----z-іu-ya-----u---us? Ty spaznіusya na autobus? T- s-a-n-u-y- n- a-t-b-s- ------------------------- Ty spaznіusya na autobus?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Я-ча-а--/ ч-к--а ---е п--г--зі--. Я чакаў / чакала цябе паўгадзіны. Я ч-к-ў / ч-к-л- ц-б- п-ў-а-з-н-. --------------------------------- Я чакаў / чакала цябе паўгадзіны. 0
Y-----k-u-- --a-al---s-a-------adz-n-. Ya chakau / chakala tsyabe paugadzіny. Y- c-a-a- / c-a-a-a t-y-b- p-u-a-z-n-. -------------------------------------- Ya chakau / chakala tsyabe paugadzіny.
Nemaš mobitel kod sebe? У---бе ням- з -абой---б--ьн--- ----ф-на? У цябе няма з сабой мабільнага тэлефона? У ц-б- н-м- з с-б-й м-б-л-н-г- т-л-ф-н-? ---------------------------------------- У цябе няма з сабой мабільнага тэлефона? 0
U t-------y-ma - sa--- -a-іl’n--a ---ef-n-? U tsyabe nyama z saboy mabіl’naga telefona? U t-y-b- n-a-a z s-b-y m-b-l-n-g- t-l-f-n-? ------------------------------------------- U tsyabe nyama z saboy mabіl’naga telefona?
Sljedeći put budi tačan! Кал- -а-ка--у -а--у--ы р---н- с---няй--! Калі ласка, у наступны раз не спазняйся! К-л- л-с-а- у н-с-у-н- р-з н- с-а-н-й-я- ---------------------------------------- Калі ласка, у наступны раз не спазняйся! 0
Kal- laska--- n----pny--a------pa--y-ys--! Kalі laska, u nastupny raz ne spaznyaysya! K-l- l-s-a- u n-s-u-n- r-z n- s-a-n-a-s-a- ------------------------------------------ Kalі laska, u nastupny raz ne spaznyaysya!
Sljedeći put uzmi taksi! Н---у-----ра-ам е--ь-н- --к-і! Наступным разам едзь на таксі! Н-с-у-н-м р-з-м е-з- н- т-к-і- ------------------------------ Наступным разам едзь на таксі! 0
N-st-p-ym-r--a----d---n--t-k-і! Nastupnym razam yedz’ na taksі! N-s-u-n-m r-z-m y-d-’ n- t-k-і- ------------------------------- Nastupnym razam yedz’ na taksі!
Sljedeći put ponesi kišobran! Н-сту-ным р-з---вазьмі п----он! Наступным разам вазьмі парасон! Н-с-у-н-м р-з-м в-з-м- п-р-с-н- ------------------------------- Наступным разам вазьмі парасон! 0
Na--upn-m -a-am----’-- -a----n! Nastupnym razam vaz’mі parason! N-s-u-n-m r-z-m v-z-m- p-r-s-n- ------------------------------- Nastupnym razam vaz’mі parason!
Sutra imam slobodno. За------ мяне -я---пр---. Заўтра у мяне няма працы. З-ў-р- у м-н- н-м- п-а-ы- ------------------------- Заўтра у мяне няма працы. 0
Za------ -ya-e -ya-a-pra---. Zautra u myane nyama pratsy. Z-u-r- u m-a-e n-a-a p-a-s-. ---------------------------- Zautra u myane nyama pratsy.
Hoćemo li se sutra sastati? Д-ва- с----энемс--за---а. Давай сустрэнемся заўтра. Д-в-й с-с-р-н-м-я з-ў-р-. ------------------------- Давай сустрэнемся заўтра. 0
D--a- s--t-e---s-- -autra. Davay sustrenemsya zautra. D-v-y s-s-r-n-m-y- z-u-r-. -------------------------- Davay sustrenemsya zautra.
Žao mi je, sutra ne mogu. Н- -а--, я з---ра -- -агу. На жаль, я заўтра не магу. Н- ж-л-, я з-ў-р- н- м-г-. -------------------------- На жаль, я заўтра не магу. 0
Na zha--- -- z--tra-n---agu. Na zhal’, ya zautra ne magu. N- z-a-’- y- z-u-r- n- m-g-. ---------------------------- Na zhal’, ya zautra ne magu.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? У-цяб- ўж- ё-ць-п--ны-на -э-ыя в-хадны-? У цябе ўжо ёсць планы на гэтыя выхадныя? У ц-б- ў-о ё-ц- п-а-ы н- г-т-я в-х-д-ы-? ---------------------------------------- У цябе ўжо ёсць планы на гэтыя выхадныя? 0
U---y--e -zh- yo-ts’ p---- -a--e---a--y-ha-n--a? U tsyabe uzho yosts’ plany na getyya vykhadnyya? U t-y-b- u-h- y-s-s- p-a-y n- g-t-y- v-k-a-n-y-? ------------------------------------------------ U tsyabe uzho yosts’ plany na getyya vykhadnyya?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Ці ты--ж- ---імс-ц--дам-в-ўс-? Ці ты ўжо з кімсьці дамовіўся? Ц- т- ў-о з к-м-ь-і д-м-в-ў-я- ------------------------------ Ці ты ўжо з кімсьці дамовіўся? 0
Ts- ----z-o-- -іm-’ts----m--і--ya? Tsі ty uzho z kіms’tsі damovіusya? T-і t- u-h- z k-m-’-s- d-m-v-u-y-? ---------------------------------- Tsі ty uzho z kіms’tsі damovіusya?
Predlažem da se nađemo za vikend. Я ---п---ю-с-ст-эц-а на -ых---ых. Я прапаную сустрэцца на выхадных. Я п-а-а-у- с-с-р-ц-а н- в-х-д-ы-. --------------------------------- Я прапаную сустрэцца на выхадных. 0
Y- pr-panu-u-s-str------ na--yk-a-nykh. Ya prapanuyu sustretstsa na vykhadnykh. Y- p-a-a-u-u s-s-r-t-t-a n- v-k-a-n-k-. --------------------------------------- Ya prapanuyu sustretstsa na vykhadnykh.
Hoćemo li na piknik? Д---й----дз-м--ік-ік. Давай зладзім пікнік. Д-в-й з-а-з-м п-к-і-. --------------------- Давай зладзім пікнік. 0
Dav-y-zl-dzі- --k-іk. Davay zladzіm pіknіk. D-v-y z-a-z-m p-k-і-. --------------------- Davay zladzіm pіknіk.
Hoćemo li se odvesti do plaže? Д-вай -ае-----н- пл--! Давай паедзем на пляж! Д-в-й п-е-з-м н- п-я-! ---------------------- Давай паедзем на пляж! 0
D-vay -aedz-- n- p-y---! Davay paedzem na plyazh! D-v-y p-e-z-m n- p-y-z-! ------------------------ Davay paedzem na plyazh!
Hoćemo li ići u planine? Д---й-п----е- у гор-! Давай паедзем у горы! Д-в-й п-е-з-м у г-р-! --------------------- Давай паедзем у горы! 0
D-va- --edzem-----r-! Davay paedzem u gory! D-v-y p-e-z-m u g-r-! --------------------- Davay paedzem u gory!
Doći ću po tebe u biro. Я--аеду-па-цяб- - офіс. Я заеду па цябе ў офіс. Я з-е-у п- ц-б- ў о-і-. ----------------------- Я заеду па цябе ў офіс. 0
Y---a-d- -a t-y--e-u-o---. Ya zaedu pa tsyabe u ofіs. Y- z-e-u p- t-y-b- u o-і-. -------------------------- Ya zaedu pa tsyabe u ofіs.
Doći ću po tebe kući. Я-----у--- ц--е-да--му. Я заеду па цябе дадому. Я з-е-у п- ц-б- д-д-м-. ----------------------- Я заеду па цябе дадому. 0
Y--za--- ---ts-a-e--a-om-. Ya zaedu pa tsyabe dadomu. Y- z-e-u p- t-y-b- d-d-m-. -------------------------- Ya zaedu pa tsyabe dadomu.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Я -абяру цяб- - --ып-нк- ----бус-. Я забяру цябе з прыпынку аўтобуса. Я з-б-р- ц-б- з п-ы-ы-к- а-т-б-с-. ---------------------------------- Я забяру цябе з прыпынку аўтобуса. 0
Ya zaby-r--tsya-e ---ry---k--aut-busa. Ya zabyaru tsyabe z prypynku autobusa. Y- z-b-a-u t-y-b- z p-y-y-k- a-t-b-s-. -------------------------------------- Ya zabyaru tsyabe z prypynku autobusa.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.