Knjiga fraza

bs Sastanak   »   el Ραντεβού

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [είκοσι τέσσερα]

24 [eíkosi téssera]

Ραντεβού

[Ranteboú]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Έχα-ε- το-λ-----είο; Έ----- τ- λ--------- Έ-α-ε- τ- λ-ω-ο-ε-ο- -------------------- Έχασες το λεωφορείο; 0
É-hases to--eōp-or-ío? É------ t- l---------- É-h-s-s t- l-ō-h-r-í-? ---------------------- Échases to leōphoreío?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Σε περίμ-να ---ή-ώρα. Σ- π------- μ--- ώ--- Σ- π-ρ-μ-ν- μ-σ- ώ-α- --------------------- Σε περίμενα μισή ώρα. 0
Se p--ím-n--m-sḗ -ra. S- p------- m--- ṓ--- S- p-r-m-n- m-s- ṓ-a- --------------------- Se perímena misḗ ṓra.
Nemaš mobitel kod sebe? Δεν-έχ-ι--κι--τό μαζ---ου; Δ-- έ---- κ----- μ--- σ--- Δ-ν έ-ε-ς κ-ν-τ- μ-ζ- σ-υ- -------------------------- Δεν έχεις κινητό μαζί σου; 0
D-- -----s-k----ó m-z- so-? D-- é----- k----- m--- s--- D-n é-h-i- k-n-t- m-z- s-u- --------------------------- Den écheis kinētó mazí sou?
Sljedeći put budi tačan! Τη--ε--με-- φ-ρ--ν- ε---- -τη--ώρ--σο-! Τ-- ε------ φ--- ν- ε---- σ--- ώ-- σ--- Τ-ν ε-ό-ε-η φ-ρ- ν- ε-σ-ι σ-η- ώ-α σ-υ- --------------------------------------- Την επόμενη φορά να είσαι στην ώρα σου! 0
T-n -pó-e-ē--h-rá--a eísa--stēn ṓ-- ---! T-- e------ p---- n- e---- s--- ṓ-- s--- T-n e-ó-e-ē p-o-á n- e-s-i s-ē- ṓ-a s-u- ---------------------------------------- Tēn epómenē phorá na eísai stēn ṓra sou!
Sljedeći put uzmi taksi! Τ------μ----φο-- --ρ- τα--! Τ-- ε------ φ--- π--- τ---- Τ-ν ε-ό-ε-η φ-ρ- π-ρ- τ-ξ-! --------------------------- Την επόμενη φορά πάρε ταξί! 0
T-n---ómen- --or---áre-tax-! T-- e------ p---- p--- t---- T-n e-ó-e-ē p-o-á p-r- t-x-! ---------------------------- Tēn epómenē phorá páre taxí!
Sljedeći put ponesi kišobran! Τη--επ-μ-νη -ορ- ---- μ-ζί---- μ-α-ομπρέ--! Τ-- ε------ φ--- π--- μ--- σ-- μ-- ο------- Τ-ν ε-ό-ε-η φ-ρ- π-ρ- μ-ζ- σ-υ μ-α ο-π-έ-α- ------------------------------------------- Την επόμενη φορά πάρε μαζί σου μια ομπρέλα! 0
Tē-----m-n- -h-rá--á-----zí -o--mia ---r-la! T-- e------ p---- p--- m--- s-- m-- o------- T-n e-ó-e-ē p-o-á p-r- m-z- s-u m-a o-p-é-a- -------------------------------------------- Tēn epómenē phorá páre mazí sou mia ompréla!
Sutra imam slobodno. Α-ρι- έ-ω-----. Α---- έ-- ρ---- Α-ρ-ο έ-ω ρ-π-. --------------- Αύριο έχω ρεπό. 0
Aúr-o-é-----epó. A---- é--- r---- A-r-o é-h- r-p-. ---------------- Aúrio échō repó.
Hoćemo li se sutra sastati? Θ- ---α---θο-με-αύ-ι-; Θ- σ----------- α----- Θ- σ-ν-ν-η-ο-μ- α-ρ-ο- ---------------------- Θα συναντηθούμε αύριο; 0
Tha---na------ú---aúr--? T-- s------------ a----- T-a s-n-n-ē-h-ú-e a-r-o- ------------------------ Tha synantēthoúme aúrio?
Žao mi je, sutra ne mogu. Λ-πάμα-,---ρ------ --ορώ. Λ------- α---- δ-- μ----- Λ-π-μ-ι- α-ρ-ο δ-ν μ-ο-ώ- ------------------------- Λυπάμαι, αύριο δεν μπορώ. 0
Lyp-m--, -úr-- -e--mp-rṓ. L------- a---- d-- m----- L-p-m-i- a-r-o d-n m-o-ṓ- ------------------------- Lypámai, aúrio den mporṓ.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Έχ-ι- --νονί--ι-κ-τ----α--υ-- το-Σ--β--οκύρι-κ-; Έ---- κ-------- κ--- γ-- α--- τ- Σ-------------- Έ-ε-ς κ-ν-ν-σ-ι κ-τ- γ-α α-τ- τ- Σ-β-α-ο-ύ-ι-κ-; ------------------------------------------------ Έχεις κανονίσει κάτι για αυτό το Σαββατοκύριακο; 0
É-heis-----n-se------ g-a a--- t----b-a--ký--a-o? É----- k-------- k--- g-- a--- t- S-------------- É-h-i- k-n-n-s-i k-t- g-a a-t- t- S-b-a-o-ý-i-k-? ------------------------------------------------- Écheis kanonísei káti gia autó to Sabbatokýriako?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Ή-μ--ως --ε----δη ρα--εβού μ--κάπ---ν; Ή μ---- έ---- ή-- ρ------- μ- κ------- Ή μ-π-ς έ-ε-ς ή-η ρ-ν-ε-ο- μ- κ-π-ι-ν- -------------------------------------- Ή μήπως έχεις ήδη ραντεβού με κάποιον; 0
Ḗ--ḗpōs é-h--s---- ranteboú me--áp-i--? Ḗ m---- é----- ḗ-- r------- m- k------- Ḗ m-p-s é-h-i- ḗ-ē r-n-e-o- m- k-p-i-n- --------------------------------------- Ḗ mḗpōs écheis ḗdē ranteboú me kápoion?
Predlažem da se nađemo za vikend. Π-ο-εί----α--υ-----θο-με τ---α--ατοκύρ-α-ο. Π------- ν- σ----------- τ- Σ-------------- Π-ο-ε-ν- ν- σ-ν-ν-η-ο-μ- τ- Σ-β-α-ο-ύ-ι-κ-. ------------------------------------------- Προτείνω να συναντηθούμε το Σαββατοκύριακο. 0
P-oteí-ō--- s-na--ēt--ú-- ---Sa---tok---a--. P------- n- s------------ t- S-------------- P-o-e-n- n- s-n-n-ē-h-ú-e t- S-b-a-o-ý-i-k-. -------------------------------------------- Proteínō na synantēthoúme to Sabbatokýriako.
Hoćemo li na piknik? Π-----ι---ι---κ; Π--- γ-- π------ Π-μ- γ-α π-κ-ί-; ---------------- Πάμε για πικνίκ; 0
Páme-g-a---kní-? P--- g-- p------ P-m- g-a p-k-í-? ---------------- Páme gia pikník?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Π------ην παραλ--; Π--- σ--- π------- Π-μ- σ-η- π-ρ-λ-α- ------------------ Πάμε στην παραλία; 0
P--- stēn--ar-l-a? P--- s--- p------- P-m- s-ē- p-r-l-a- ------------------ Páme stēn paralía?
Hoćemo li ići u planine? Πά-- σ-ο β--ν-; Π--- σ-- β----- Π-μ- σ-ο β-υ-ό- --------------- Πάμε στο βουνό; 0
Páme-s-- -ou-ó? P--- s-- b----- P-m- s-o b-u-ó- --------------- Páme sto bounó?
Doći ću po tebe u biro. Θ--π-ρ--- να-σ- --ρ--από--ο----φεί-. Θ- π----- ν- σ- π--- α-- τ- γ------- Θ- π-ρ-σ- ν- σ- π-ρ- α-ό τ- γ-α-ε-ο- ------------------------------------ Θα περάσω να σε πάρω από το γραφείο. 0
Th- p-r--- -a--e-pár---pó -- gra--eí-. T-- p----- n- s- p--- a-- t- g-------- T-a p-r-s- n- s- p-r- a-ó t- g-a-h-í-. -------------------------------------- Tha perásō na se párō apó to grapheío.
Doći ću po tebe kući. Θα---ρ------ -- πάρ--από τ- -π--ι. Θ- π----- ν- σ- π--- α-- τ- σ----- Θ- π-ρ-σ- ν- σ- π-ρ- α-ό τ- σ-ί-ι- ---------------------------------- Θα περάσω να σε πάρω από το σπίτι. 0
Th- pe-á-ō na--e-p--- -pó-t--s---i. T-- p----- n- s- p--- a-- t- s----- T-a p-r-s- n- s- p-r- a-ó t- s-í-i- ----------------------------------- Tha perásō na se párō apó to spíti.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Θα περάσ--ν--σε -άρω-απ--τ-ν σ---η-του λ----ρεί-υ. Θ- π----- ν- σ- π--- α-- τ-- σ---- τ-- λ---------- Θ- π-ρ-σ- ν- σ- π-ρ- α-ό τ-ν σ-ά-η τ-υ λ-ω-ο-ε-ο-. -------------------------------------------------- Θα περάσω να σε πάρω από την στάση του λεωφορείου. 0
Th- --rásō--a se --r---pó---- s-á----ou-----hor---u. T-- p----- n- s- p--- a-- t-- s---- t-- l----------- T-a p-r-s- n- s- p-r- a-ó t-n s-á-ē t-u l-ō-h-r-í-u- ---------------------------------------------------- Tha perásō na se párō apó tēn stásē tou leōphoreíou.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.