Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   da Datid 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [enogfirs]

Datid 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
pisati s---ve s----- s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. Han -kr-v et --e-. H-- s---- e- b---- H-n s-r-v e- b-e-. ------------------ Han skrev et brev. 0
A ona je napisala razglednicu. O---un --r-- ---k-rt. O- h-- s---- e- k---- O- h-n s-r-v e- k-r-. --------------------- Og hun skrev et kort. 0
čitati l--e l--- l-s- ---- læse 0
On je čitao ilustrovani časopis. Han-l-s-- et-ugebla-. H-- l---- e- u------- H-n l-s-e e- u-e-l-d- --------------------- Han læste et ugeblad. 0
A ona je čitala knjigu. O- --n læ--e-en--o-. O- h-- l---- e- b--- O- h-n l-s-e e- b-g- -------------------- Og hun læste en bog. 0
uzeti tage t--- t-g- ---- tage 0
On je uzeo cigaretu. Han-t----n--igar-t. H-- t-- e- c------- H-n t-g e- c-g-r-t- ------------------- Han tog en cigaret. 0
Ona je uzela komad čokolade. Hu- t-g et stykk-----k-lade. H-- t-- e- s----- c--------- H-n t-g e- s-y-k- c-o-o-a-e- ---------------------------- Hun tog et stykke chokolade. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Ha----r-ut--- -en-hu---a- -r-. H-- v-- u---- m-- h-- v-- t--- H-n v-r u-r-, m-n h-n v-r t-o- ------------------------------ Han var utro, men hun var tro. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. H-----r dove-- ----h-n --r----t-i-. H-- v-- d----- m-- h-- v-- f------- H-n v-r d-v-n- m-n h-n v-r f-i-t-g- ----------------------------------- Han var doven, men hun var flittig. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Han --- ----ig,-m-n-hu- --- -i-. H-- v-- f------ m-- h-- v-- r--- H-n v-r f-t-i-, m-n h-n v-r r-g- -------------------------------- Han var fattig, men hun var rig. 0
On nije imao novca, već dugove. H-n ----- --ge--pe-ge- ----en-g-ld. H-- h---- i---- p----- m-- e- g---- H-n h-v-e i-g-n p-n-e- m-n e- g-l-. ----------------------------------- Han havde ingen penge, men en gæld. 0
On nije imao sreće, već peh. Ha--v---ik-e-h--dig- men--he--i-. H-- v-- i--- h------ m-- u------- H-n v-r i-k- h-l-i-, m-n u-e-d-g- --------------------------------- Han var ikke heldig, men uheldig. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Ha--hav-e-i--e -----s- --- uh---. H-- h---- i--- s------ m-- u----- H-n h-v-e i-k- s-c-e-, m-n u-e-d- --------------------------------- Han havde ikke succes, men uheld. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Han-v-r--k-e --lfr--s---e- -t----ed-. H-- v-- i--- t-------- m-- u--------- H-n v-r i-k- t-l-r-d-, m-n u-i-f-e-s- ------------------------------------- Han var ikke tilfreds, men utilfreds. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ha----- -kk- l---el-g- -en -l-kke-i-. H-- v-- i--- l-------- m-- u--------- H-n v-r i-k- l-k-e-i-, m-n u-y-k-l-g- ------------------------------------- Han var ikke lykkelig, men ulykkelig. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. H-n--ar--kk----m-a-is-,--e--u-ym-a-i--. H-- v-- i--- s--------- m-- u---------- H-n v-r i-k- s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. --------------------------------------- Han var ikke sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...