Knjiga fraza

bs Sastanak   »   mk Состанок / Средба

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [дваесет и четири]

24 [dvayesyet i chyetiri]

Состанок / Средба

[Sostanok / Sryedba]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Го п------- л- а--------? Го пропушти ли автобусот? 0
G-- p--------- l- a---------? Gu- p--------- l- a---------? Guo propooshti li avtoboosot? G-o p-o-o-s-t- l- a-t-b-o-o-? ----------------------------?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Те ч---- п------- ч--. Те чекав половина час. 0
T-- c------ p------- c---. Ty- c------ p------- c---. Tye chyekav polovina chas. T-e c-y-k-v p-l-v-n- c-a-. -------------------------.
Nemaš mobitel kod sebe? Не--- л- м------ с- с---? Немаш ли мобилен со себе? 0
N------ l- m------- s- s-----? Ny----- l- m------- s- s-----? Nyemash li mobilyen so syebye? N-e-a-h l- m-b-l-e- s- s-e-y-? -----------------------------?
Sljedeći put budi tačan! Сл------ п-- б--- т---- / т----! Следниот пат биди точен / точна! 0
S-------- p-- b--- t------ / t-----! Sl------- p-- b--- t------ / t-----! Slyedniot pat bidi tochyen / tochna! S-y-d-i-t p-t b-d- t-c-y-n / t-c-n-! ---------------------------/-------!
Sljedeći put uzmi taksi! Сл------ п-- з--- т----! Следниот пат земи такси! 0
S-------- p-- z---- t----! Sl------- p-- z---- t----! Slyedniot pat zyemi taksi! S-y-d-i-t p-t z-e-i t-k-i! -------------------------!
Sljedeći put ponesi kišobran! Сл------ п-- з--- е--- ч---- с- с---! Следниот пат земи еден чадор со себе! 0
S-------- p-- z---- y----- c----- s- s-----! Sl------- p-- z---- y----- c----- s- s-----! Slyedniot pat zyemi yedyen chador so syebye! S-y-d-i-t p-t z-e-i y-d-e- c-a-o- s- s-e-y-! -------------------------------------------!
Sutra imam slobodno. Ут-- с-- с------- / с-------. Утре сум слободен / слободна. 0
O----- s--- s-------- / s-------. Oo---- s--- s-------- / s-------. Ootrye soom slobodyen / slobodna. O-t-y- s-o- s-o-o-y-n / s-o-o-n-. ----------------------/---------.
Hoćemo li se sutra sastati? Ќе с- с------- л- у---? Ќе се сретнеме ли утре? 0
K--- s-- s---------- l- o-----? Kj-- s-- s---------- l- o-----? Kjye sye sryetnyemye li ootrye? K-y- s-e s-y-t-y-m-e l- o-t-y-? ------------------------------?
Žao mi je, sutra ne mogu. Жа- м- е- н- ј-- н- м---- у---. Жал ми е, но јас не можам утре. 0
ʐ-- m- y-, n- ј-- n-- m---- o-----. ʐa- m- y-- n- ј-- n-- m---- o-----. ʐal mi ye, no јas nye moʐam ootrye. ʐ-l m- y-, n- ј-s n-e m-ʐ-m o-t-y-. ---------,------------------------.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Им-- л- н---- п-------- з- в-------? Имаш ли нешто планирано за викендов? 0
I---- l- n------ p-------- z- v--------? Im--- l- n------ p-------- z- v--------? Imash li nyeshto planirano za vikyendov? I-a-h l- n-e-h-o p-a-i-a-o z- v-k-e-d-v? ---------------------------------------?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Ил- п-- с- в--- д-------- / д---------? Или пак си веќе договорен / договорена? 0
I-- p-- s- v------ d---------- / d-----------? Il- p-- s- v------ d---------- / d-----------? Ili pak si vyekjye doguovoryen / doguovoryena? I-i p-k s- v-e-j-e d-g-o-o-y-n / d-g-o-o-y-n-? -------------------------------/-------------?
Predlažem da se nađemo za vikend. Пр------- д- с- с------- з- в-------. Предлагам да се сретнеме за викендот. 0
P---------- d- s-- s---------- z- v--------. Pr--------- d- s-- s---------- z- v--------. Pryedlaguam da sye sryetnyemye za vikyendot. P-y-d-a-u-m d- s-e s-y-t-y-m-e z- v-k-e-d-t. -------------------------------------------.
Hoćemo li na piknik? Ќе п------ л- п-----? Ќе правиме ли пикник? 0
K--- p------- l- p-----? Kj-- p------- l- p-----? Kjye pravimye li piknik? K-y- p-a-i-y- l- p-k-i-? -----------------------?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Ќе о---- л- н- п----? Ќе одиме ли на плажа? 0
K--- o----- l- n- p----? Kj-- o----- l- n- p----? Kjye odimye li na plaʐa? K-y- o-i-y- l- n- p-a-a? -----------------------?
Hoćemo li ići u planine? Ќе о---- л- н- п------? Ќе одиме ли на планина? 0
K--- o----- l- n- p------? Kj-- o----- l- n- p------? Kjye odimye li na planina? K-y- o-i-y- l- n- p-a-i-a? -------------------------?
Doći ću po tebe u biro. Ќе т- з---- о- к------------. Ќе те земам од канцеларијата. 0
K--- t-- z----- o- k--------------. Kj-- t-- z----- o- k--------------. Kjye tye zyemam od kantzyelariјata. K-y- t-e z-e-a- o- k-n-z-e-a-i-a-a. ----------------------------------.
Doći ću po tebe kući. Ќе т- з---- о- д---. Ќе те земам од дома. 0
K--- t-- z----- o- d---. Kj-- t-- z----- o- d---. Kjye tye zyemam od doma. K-y- t-e z-e-a- o- d-m-. -----------------------.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Ќе т- з---- о- а---------- с------. Ќе те земам од автобуската станица. 0
K--- t-- z----- o- a----------- s-------. Kj-- t-- z----- o- a----------- s-------. Kjye tye zyemam od avtobooskata stanitza. K-y- t-e z-e-a- o- a-t-b-o-k-t- s-a-i-z-. ----------------------------------------.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.