Knjiga fraza

bs Raditi   »   am መሥራት

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ሃምሣ አምስት]

55 [ሃምሣ አምስት]

መሥራት

sira

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Šta ste po zanimanju? ም-ድ---- --ሰ-ት? ም___ ነ_ የ_____ ም-ድ- ነ- የ-ሰ-ት- -------------- ምንድን ነው የሚሰሩት? 0
mi--d-n----wi-y-mī-er-ti? m_______ n___ y__________ m-n-d-n- n-w- y-m-s-r-t-? ------------------------- minidini newi yemīseruti?
Moj muž je po zanimanju doktor. ባሌ-ዶ----ነ-። ባ_ ዶ___ ነ__ ባ- ዶ-ተ- ነ-። ----------- ባሌ ዶክተር ነው። 0
bal--d-kit-ri-n-wi. b___ d_______ n____ b-l- d-k-t-r- n-w-. ------------------- balē dokiteri newi.
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. እኔ-ግ-ሽ--ን -ርስ-ት -----። እ_ ግ__ ቀ_ ነ____ እ_____ እ- ግ-ሽ ቀ- ነ-ስ-ት እ-ራ-ው- ---------------------- እኔ ግማሽ ቀን ነርስነት እሰራለው። 0
i-- -i---h- --e---ne--s-ne-- -s-ralew-. i__ g______ k____ n_________ i_________ i-ē g-m-s-i k-e-i n-r-s-n-t- i-e-a-e-i- --------------------------------------- inē gimashi k’eni nerisineti iseralewi.
Uskoro ćemo dobiti penziju. በ-ርቡ--ር--እ---ለ-። በ___ ጡ__ እ______ በ-ር- ጡ-ታ እ-ወ-ለ-። ---------------- በቅርቡ ጡርታ እንወጣለን። 0
b--’ir-bu-t--ri-- in----’ale-i. b________ t______ i____________ b-k-i-i-u t-u-i-a i-i-e-’-l-n-. ------------------------------- bek’iribu t’urita iniwet’aleni.
Ali su porezi visoki. ግ----ሩ---ተ---ው። ግ_ ግ__ ከ___ ነ__ ግ- ግ-ሩ ከ-ተ- ነ-። --------------- ግን ግብሩ ከፍተኛ ነው። 0
gin- gi--r--k--i---ya---wi. g___ g_____ k________ n____ g-n- g-b-r- k-f-t-n-a n-w-. --------------------------- gini gibiru kefitenya newi.
I zdravstveno osiguranje je visoko. እ- የ-- ---ና-- ው- --። እ_ የ__ ዋ_____ ው_ ነ__ እ- የ-ና ዋ-ት-ው- ው- ነ-። -------------------- እና የጤና ዋስትናውም ውድ ነው። 0
in---et---a wasit-na--mi-w-d- newi. i__ y______ w___________ w___ n____ i-a y-t-ē-a w-s-t-n-w-m- w-d- n-w-. ----------------------------------- ina yet’ēna wasitinawimi widi newi.
Šta želiš jednom postati? ወ-ፊ--ምን-መ-ን-ትፈልጋ--/ሽ? ወ___ ም_ መ__ ት________ ወ-ፊ- ም- መ-ን ት-ል-ለ-/-? --------------------- ወደፊት ምን መሆን ትፈልጋለህ/ሽ? 0
w-def--- ---i-m---ni---fel--al-hi-s--? w_______ m___ m_____ t________________ w-d-f-t- m-n- m-h-n- t-f-l-g-l-h-/-h-? -------------------------------------- wedefīti mini mehoni tifeligalehi/shi?
Ja želim postati inženjer. መ-ንዲስ-መሆን-እ----ው። መ____ መ__ እ______ መ-ን-ስ መ-ን እ-ል-ለ-። ----------------- መሐንዲስ መሆን እፈልጋለው። 0
m-h-ānid-s--me------feli-alew-. m_________ m_____ i___________ m-h-ā-i-ī-i m-h-n- i-e-i-a-e-i- ------------------------------- meḥānidīsi mehoni ifeligalewi.
Želim studirati na univerzitetu. ዩንቨር---መማ- እ----ው። ዩ_____ መ__ እ______ ዩ-ቨ-ስ- መ-ር እ-ል-ለ-። ------------------ ዩንቨርስቲ መማር እፈልጋለው። 0
yu---e--s-t- m-mar- -f---gal-wi. y___________ m_____ i___________ y-n-v-r-s-t- m-m-r- i-e-i-a-e-i- -------------------------------- yuniverisitī memari ifeligalewi.
Ja sam pripravnik. እ--ተለ-ማ- --። እ_ ተ____ ነ__ እ- ተ-ማ-ጂ ነ-። ------------ እኔ ተለማማጂ ነኝ። 0
in--tel---m-j--nenyi. i__ t_________ n_____ i-ē t-l-m-m-j- n-n-i- --------------------- inē telemamajī nenyi.
Ja ne zarađujem mnogo. ብ----ከ-ለኝም። ብ_ አ_______ ብ- አ-ከ-ለ-ም- ----------- ብዙ አይከፈለኝም። 0
b-zu -yi-e--l----m-. b___ ā______________ b-z- ā-i-e-e-e-y-m-. -------------------- bizu āyikefelenyimi.
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. በሌላ--ገ---የተ-ማመ-----ው። በ__ አ__ እ________ ነ__ በ-ላ አ-ር እ-ተ-ማ-ደ-ኝ ነ-። --------------------- በሌላ አገር እየተለማመደኩኝ ነው። 0
b-l--- ā---i-----el---m-d-ku-y- ne--. b_____ ā____ i_________________ n____ b-l-l- ā-e-i i-e-e-e-a-e-e-u-y- n-w-. ------------------------------------- belēla āgeri iyetelemamedekunyi newi.
Ovo je moj šef. ያ----አለቃ ነው። ያ የ_ አ__ ነ__ ያ የ- አ-ቃ ነ-። ------------ ያ የኔ አለቃ ነው። 0
ya-yen--ā--k-a---w-. y_ y___ ā_____ n____ y- y-n- ā-e-’- n-w-. -------------------- ya yenē ālek’a newi.
Imam drage kolege. እኔ -ሩ -ልደ-ቦ-----። እ_ ጥ_ ባ_____ አ___ እ- ጥ- ባ-ደ-ቦ- አ-ኝ- ----------------- እኔ ጥሩ ባልደረቦች አሉኝ። 0
i-ē-t’i-u -alid-reb-chi ------. i__ t____ b____________ ā______ i-ē t-i-u b-l-d-r-b-c-i ā-u-y-. ------------------------------- inē t’iru baliderebochi ālunyi.
U podne idemo uvijek u kantinu. ሁ----ዓት በ-ላ ወደ ካፊቴርያ እንሄዳ-ን። ሁ_ ከ___ በ__ ወ_ ካ____ እ______ ሁ- ከ-ዓ- በ-ላ ወ- ካ-ቴ-ያ እ-ሄ-ለ-። ---------------------------- ሁሌ ከሰዓት በኋላ ወደ ካፊቴርያ እንሄዳለን። 0
hulē -e-----i --ḫw--a -ede--af-tē---a-i-i-ēda----. h___ k_______ b______ w___ k_________ i___________ h-l- k-s-‘-t- b-h-w-l- w-d- k-f-t-r-y- i-i-ē-a-e-i- --------------------------------------------------- hulē kese‘ati beḫwala wede kafītēriya inihēdaleni.
Ja tražim radno mjesto. ስራ-እየፈ-ኩኝ--ው ። ስ_ እ_____ ነ_ ። ስ- እ-ፈ-ኩ- ነ- ። -------------- ስራ እየፈለኩኝ ነው ። 0
s--- i-ef---kunyi -----. s___ i___________ n___ . s-r- i-e-e-e-u-y- n-w- . ------------------------ sira iyefelekunyi newi .
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. ለ-መት ያክ- ---አጥ---። ለ___ ያ__ ስ_ አ_ ነ__ ለ-መ- ያ-ል ስ- አ- ነ-። ------------------ ለአመት ያክል ስራ አጥ ነኝ። 0
l--āmet- -akili--i-a--t’i---n--. l_______ y_____ s___ ā___ n_____ l-’-m-t- y-k-l- s-r- ā-’- n-n-i- -------------------------------- le’āmeti yakili sira āt’i nenyi.
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. በዚህ---- ውስጥ ብ- ስራ-አጦ--አሉ። በ__ ሃ__ ው__ ብ_ ስ_ አ__ አ__ በ-ህ ሃ-ር ው-ጥ ብ- ስ- አ-ች አ-። ------------------------- በዚህ ሃገር ውስጥ ብዙ ስራ አጦች አሉ። 0
b----i h-g------s-t’i --z--si-a -----hi-ālu. b_____ h_____ w______ b___ s___ ā______ ā___ b-z-h- h-g-r- w-s-t-i b-z- s-r- ā-’-c-i ā-u- -------------------------------------------- bezīhi hageri wisit’i bizu sira āt’ochi ālu.

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?