П--ви-- -е----е-я-----.
П______ м____ е я______
П-р-и-т м-с-ц е я-у-р-.
-----------------------
Първият месец е януари. 0 P---i--t m-s--- -e yanuar-.P_______ m_____ y_ y_______P-r-i-a- m-s-t- y- y-n-a-i----------------------------Pyrviyat mesets ye yanuari.
В-ория- --с-- -----р-ар-.
В______ м____ е ф________
В-о-и-т м-с-ц е ф-в-у-р-.
-------------------------
Вторият месец е февруари. 0 Vtor---t m-se-s-ye -----a-i.V_______ m_____ y_ f________V-o-i-a- m-s-t- y- f-v-u-r-.----------------------------Vtoriyat mesets ye fevruari.
Шест--т--ес-ц-е-юни.
Ш______ м____ е ю___
Ш-с-и-т м-с-ц е ю-и-
--------------------
Шестият месец е юни. 0 She-----t-me-e-s-----u-i.S________ m_____ y_ y____S-e-t-y-t m-s-t- y- y-n-.-------------------------Shestiyat mesets ye yuni.
а-р-л, май - ---.
а_____ м__ и ю___
а-р-л- м-й и ю-и-
-----------------
април, май и юни. 0 ap--l, -a--i y--i.a_____ m__ i y____a-r-l- m-y i y-n-.------------------april, may i yuni.
С--ми-т ----ц е ---.
С______ м____ е ю___
С-д-и-т м-с-ц е ю-и-
--------------------
Седмият месец е юли. 0 S--m-yat-m--ets ye ---i.S_______ m_____ y_ y____S-d-i-a- m-s-t- y- y-l-.------------------------Sedmiyat mesets ye yuli.
октомври,-н-е--р- --д-------.
о________ н______ и д________
о-т-м-р-, н-е-в-и и д-к-м-р-.
-----------------------------
октомври, ноември и декември. 0 o--omv-i--no---r- - -e---v--.o________ n______ i d________o-t-m-r-, n-e-v-i i d-k-m-r-.-----------------------------oktomvri, noemvri i dekemvri.
Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo.
To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to.
Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik.
Svi ostali jezici uče se kao strani jezici.
Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika.
Oni govore te jezike ali većinom različito dobro.
Često se i jezici koriste na različit način.
Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu.
Drugi se koristi kod kuće.
Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora.
Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro.
Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji.
Takođe je važna učestalost korištenja jezika.
Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo.
Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro.
Jedan jezik je uvijek važniji.
Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku.
Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici.
Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika.
To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik.
Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik.
Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku.
Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga.
Primijećene su razlike u mozgu ispitanika.
Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga.
Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost.
Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke.
Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...