Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   sk Radové číslovky

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [šesťdesiatjeden]

Radové číslovky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Prvi mjesec je januar. P--ý-mesia--j---anu-r. P--- m----- j- j------ P-v- m-s-a- j- j-n-á-. ---------------------- Prvý mesiac je január. 0
Drugi mjesec je februar. Dr--- me-i-c-j- -ebru--. D---- m----- j- f------- D-u-ý m-s-a- j- f-b-u-r- ------------------------ Druhý mesiac je február. 0
Treći mjesec je mart. Tre-í-m-si----e -a-ec. T---- m----- j- m----- T-e-í m-s-a- j- m-r-c- ---------------------- Tretí mesiac je marec. 0
Četvrti mjesec je april. Š-vrtý me-iac--- ap-í-. Š----- m----- j- a----- Š-v-t- m-s-a- j- a-r-l- ----------------------- Štvrtý mesiac je apríl. 0
Peti mjesec je maj. Pi--y mes--- j- m-j. P---- m----- j- m--- P-a-y m-s-a- j- m-j- -------------------- Piaty mesiac je máj. 0
Šesti mjesec je juni. Š--st- -esi---je -ú-. Š----- m----- j- j--- Š-e-t- m-s-a- j- j-n- --------------------- Šiesty mesiac je jún. 0
Šest mjeseci je pola godine. Šesť----iaco- -- -o--r---. Š--- m------- j- p-- r---- Š-s- m-s-a-o- j- p-l r-k-. -------------------------- Šesť mesiacov je pol roka. 0
Januar, februar, mart, J-n-ár,-f-b--á-- m---c, J------ f------- m----- J-n-á-, f-b-u-r- m-r-c- ----------------------- Január, február, marec, 0
april, maj i juni. a-ríl,-----a-j-n. a----- m-- a j--- a-r-l- m-j a j-n- ----------------- apríl, máj a jún. 0
Sedmi mjesec je juli. S--dmy----i-c -e-j-l. S----- m----- j- j--- S-e-m- m-s-a- j- j-l- --------------------- Siedmy mesiac je júl. 0
Osmi mjesec je avgust. Ôsm- m----- je-au---t. Ô--- m----- j- a------ Ô-m- m-s-a- j- a-g-s-. ---------------------- Ôsmy mesiac je august. 0
Deveti mjesec je septembar. De--at- --s-a--je -eptemb--. D------ m----- j- s--------- D-v-a-y m-s-a- j- s-p-e-b-r- ---------------------------- Deviaty mesiac je september. 0
Deseti mjesec je oktobar. De--aty mesi-------k-ó-e-. D------ m----- j- o------- D-s-a-y m-s-a- j- o-t-b-r- -------------------------- Desiaty mesiac je október. 0
Jedanaesti mjesec je novembar. Jede----- mesi-- je --v--b--. J-------- m----- j- n-------- J-d-n-s-y m-s-a- j- n-v-m-e-. ----------------------------- Jedenásty mesiac je november. 0
Dvanaesti mjesec je decembar. Dv-----y m---ac j- ---embe-. D------- m----- j- d-------- D-a-á-t- m-s-a- j- d-c-m-e-. ---------------------------- Dvanásty mesiac je december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-a-ás- -es-ac-v-je--e--n r--. D------ m------- j- j---- r--- D-a-á-ť m-s-a-o- j- j-d-n r-k- ------------------------------ Dvanásť mesiacov je jeden rok. 0
Juli, avgust, septembar, J-l, a--u--, -e-te----, J--- a------ s--------- J-l- a-g-s-, s-p-e-b-r- ----------------------- Júl, august, september, 0
oktobar, novembar i decembar. o--ó--r--n----b-r --de---b-r. o------- n------- a d-------- o-t-b-r- n-v-m-e- a d-c-m-e-. ----------------------------- október, november a december. 0

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...