Knjiga fraza

bs Veznici 3   »   sk Spojky 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [deväťesiatšesť]

Spojky 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Ja ustajem čim budilnik zazvoni. Vs-anem- l-n -o-z-zv-ní bud--. V------- l-- č- z------ b----- V-t-n-m- l-n č- z-z-o-í b-d-k- ------------------------------ Vstanem, len čo zazvoní budík. 0
Ja postajem umoran čim trebam učiti. Som una-ený,--en -- -a-m-m---i-. S-- u------- l-- č- s- m-- u---- S-m u-a-e-ý- l-n č- s- m-m u-i-. -------------------------------- Som unavený, len čo sa mám učiť. 0
Ja prestajem raditi čim napunim 60. P-----nem pr--ov--, le- -o --d-- m-- 6-. P-------- p-------- l-- č- b---- m-- 6-- P-e-t-n-m p-a-o-a-, l-n č- b-d-m m-ť 6-. ---------------------------------------- Prestanem pracovať, len čo budem mať 60. 0
Kada ćete nazvati? Ked- ---ol-t-? K--- z-------- K-d- z-v-l-t-? -------------- Kedy zavoláte? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. L-n-čo---d-- m----hv--u-ča-. L-- č- b---- m-- c----- č--- L-n č- b-d-m m-ť c-v-ľ- č-s- ---------------------------- Len čo budem mať chvíľu čas. 0
On će zvati čim bude imao nešto vremena. Z--o-á, -e--čo --de-m-ť--a-. Z------ l-- č- b--- m-- č--- Z-v-l-, l-n č- b-d- m-ť č-s- ---------------------------- Zavolá, len čo bude mať čas. 0
Koliko dugo ćete raditi? A-o dl---budet---ra-o---? A-- d--- b----- p-------- A-o d-h- b-d-t- p-a-o-a-? ------------------------- Ako dlho budete pracovať? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. Bu-e--pra---ať- ---iaľ b-dem -ô--. B---- p-------- p----- b---- m---- B-d-m p-a-o-a-, p-k-a- b-d-m m-c-. ---------------------------------- Budem pracovať, pokiaľ budem môcť. 0
Ja ću raditi dok budem zdrav / zdrava. B-de----a-o--ť, po---- b--e--z---vý. B---- p-------- p----- b---- z------ B-d-m p-a-o-a-, p-k-a- b-d-m z-r-v-. ------------------------------------ Budem pracovať, pokiaľ budem zdravý. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. L--í-v--oste-i--a-iesto--o-o---by pra-ov-l. L--- v p------ n------- t---- a-- p-------- L-ž- v p-s-e-i n-m-e-t- t-h-, a-y p-a-o-a-. ------------------------------------------- Leží v posteli namiesto toho, aby pracoval. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. Čí---no-i---n--ie--o--o-o- --- -a-i-a. Č--- n----- n------- t---- a-- v------ Č-t- n-v-n- n-m-e-t- t-h-, a-y v-r-l-. -------------------------------------- Číta noviny namiesto toho, aby varila. 0
On sjedi u gostionici umjesto da ide kući. Se-- v---čme n-mi-st--t-h-----y-i---- do-ov. S--- v k---- n------- t---- a-- i---- d----- S-d- v k-č-e n-m-e-t- t-h-, a-y i-i-l d-m-v- -------------------------------------------- Sedí v krčme namiesto toho, aby išiel domov. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. P-kia- v-e-, -ý---tu. P----- v---- b--- t-- P-k-a- v-e-, b-v- t-. --------------------- Pokiaľ viem, býva tu. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. P---aľ---em- -- je-o -e-- -horá. P----- v---- j- j--- ž--- c----- P-k-a- v-e-, j- j-h- ž-n- c-o-á- -------------------------------- Pokiaľ viem, je jeho žena chorá. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. Pokiaľ viem,-j-------es-na--. P----- v---- j- n------------ P-k-a- v-e-, j- n-z-m-s-n-n-. ----------------------------- Pokiaľ viem, je nezamestnaný. 0
Ja sam prespavao, inače bih bio tačan. Zas--l som- i--k-b---om -o- --ch-----. Z----- s--- i--- b- s-- b-- d--------- Z-s-a- s-m- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- -------------------------------------- Zaspal som, inak by som bol dochvíľny. 0
Ja sam propustio autobus, inače bih bio tačan. Zm--k-- -o--a-t-b-s, -----by-som-bol ---h----y. Z------ s-- a------- i--- b- s-- b-- d--------- Z-e-k-l s-m a-t-b-s- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- ----------------------------------------------- Zmeškal som autobus, inak by som bol dochvíľny. 0
Ja nisam našao put, inače bih bio tačan. N--ašiel s-- -est-, i-a--b- so- --l doc-ví-ny. N------- s-- c----- i--- b- s-- b-- d--------- N-n-š-e- s-m c-s-u- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- ---------------------------------------------- Nenašiel som cestu, inak by som bol dochvíľny. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!