Ես հ-գ---մ -մ- ----պե-ք-----վո--մ:
Ե- հ------ ե-- ե-- պ--- է ս-------
Ե- հ-գ-ո-մ ե-, ե-բ պ-տ- է ս-վ-ր-մ-
----------------------------------
Ես հոգնում եմ, երբ պետք է սովորեմ: 0 Ye--h------y--- y-rb pe--’-- ---or-mY-- h----- y--- y--- p---- e s------Y-s h-g-u- y-m- y-r- p-t-’ e s-v-r-m------------------------------------Yes hognum yem, yerb petk’ e sovorem
Ն- ------ո---պ----- - աշ--տել-ւ փո-ար-ն:
Ն- ա-------- պ----- է ա-------- փ-------
Ն- ա-կ-ղ-ո-մ պ-ռ-ա- է ա-խ-տ-լ-ւ փ-խ-ր-ն-
----------------------------------------
Նա անկողնում պառկած է աշխատելու փոխարեն: 0 Na ank---nu- -ar-k--s e -sh--ate-----vo---renN- a-------- p------- e a--------- p---------N- a-k-g-n-m p-r-k-t- e a-h-h-t-l- p-v-k-a-e----------------------------------------------Na ankoghnum parrkats e ashkhatelu p’vokharen
Նա պ--դ--ում -ստա--- -ու--գ-ա-ու-փոխ--ե-:
Ն- պ-------- ն---- է տ--- գ----- փ-------
Ն- պ-ն-ո-ո-մ ն-տ-ծ է տ-ւ- գ-ա-ո- փ-խ-ր-ն-
-----------------------------------------
Նա պանդոկում նստած է տուն գնալու փոխարեն: 0 N- p--d-k-m--s-a-- --tun g---u--’-----renN- p------- n----- e t-- g---- p---------N- p-n-o-u- n-t-t- e t-n g-a-u p-v-k-a-e------------------------------------------Na pandokum nstats e tun gnalu p’vokharen
Он сидит в пивнушке вместо того, чтобы идти домой.
Koliko ja znam, on stanuje ovdje.
Ի--ք-ն---տ-մ -ա ---տ-ղ է -----մ:
Ի----- գ---- ն- ա----- է ա------
Ի-չ-ա- գ-տ-մ ն- ա-ս-ե- է ա-ր-ւ-:
--------------------------------
Ինչքան գիտեմ նա այստեղ է ապրում: 0 I------an gi----na a----g- e-apr-mI-------- g---- n- a------ e a----I-c-’-’-n g-t-m n- a-s-e-h e a-r-m----------------------------------Inch’k’an gitem na aystegh e aprum
Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim.
Uzajamno utječu jedno na drugo.
Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja.
U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve.
Govornici ne razumiju koncept brojeva.
Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim.
Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj.
Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju.
Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku.
Mogao bi pomoći mozgu da računa.
Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka.
Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika.
Istraživači su ispitivali tri čovjeka.
Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen.
I centar za govor je bio oštećen.
Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća.
Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice.
Riječi takođe nisu razumjeli.
Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke.
Neki od tih zadataka su bili veoma složeni.
Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti!
Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv.
On pokazuje da matematika nije kodirana riječima.
Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu.
Oboje obrađuje isti centar.
Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik.
Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju...
Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!