Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   tr Haftanın günleri

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [dokuz]

Haftanın günleri

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Ponedjeljak P-z-r-esi P-------- P-z-r-e-i --------- Pazartesi 0
Utorak S--ı S--- S-l- ---- Salı 0
Srijeda Çarşa--a Ç------- Ç-r-a-b- -------- Çarşamba 0
Četvrtak P--şe--e P------- P-r-e-b- -------- Perşembe 0
Petak Cu-a C--- C-m- ---- Cuma 0
Subota C---rtesi C-------- C-m-r-e-i --------- Cumartesi 0
Nedjelja P--ar P---- P-z-r ----- Pazar 0
Tjedan haf-a h---- h-f-a ----- hafta 0
od ponedjeljka do nedjelje paza-t-sid-- Paz--- kadar p----------- P----- k---- p-z-r-e-i-e- P-z-r- k-d-r ------------------------- pazartesiden Pazara kadar 0
Prvi dan je ponedjeljak. İlk --n-Paz-rt-s--i-. İ-- g-- P------------ İ-k g-n P-z-r-e-i-i-. --------------------- İlk gün Pazartesidir. 0
Drugi dan je utorak. İ-i--i gü- -a---ı-. İ----- g-- S------- İ-i-c- g-n S-l-d-r- ------------------- İkinci gün Salıdır. 0
Treći dan je srijeda. Ü--nc- gü- --rş--ba-ır. Ü----- g-- Ç----------- Ü-ü-c- g-n Ç-r-a-b-d-r- ----------------------- Üçüncü gün Çarşambadır. 0
Četvrti dan je četvrtak. Dörd--cü g-n P---e-bedi-. D------- g-- P----------- D-r-ü-c- g-n P-r-e-b-d-r- ------------------------- Dördüncü gün Perşembedir. 0
Peti dan je petak. Be--n-i gün Cumadı-. B------ g-- C------- B-ş-n-i g-n C-m-d-r- -------------------- Beşinci gün Cumadır. 0
Šesti dan je subota. Altı-cı--ün-C------si---. A------ g-- C------------ A-t-n-ı g-n C-m-r-e-i-i-. ------------------------- Altıncı gün Cumartesidir. 0
Sedmi dan je nedjelja. Y-di-ci gü- P-za----. Y------ g-- P-------- Y-d-n-i g-n P-z-r-ı-. --------------------- Yedinci gün Pazardır. 0
Tjedan ima sedam dana. Haf-- -----g---ür. H---- y--- g------ H-f-a y-d- g-n-ü-. ------------------ Hafta yedi gündür. 0
Mi radimo samo pet dana. B-- -alnı- -e--gü--ç--ışıy--u-. B-- y----- b-- g-- ç----------- B-z y-l-ı- b-ş g-n ç-l-ş-y-r-z- ------------------------------- Biz yalnız beş gün çalışıyoruz. 0

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!