Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   tr Sorular – Geçmiş zaman 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [seksen altı]

Sorular – Geçmiş zaman 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Koju si kravatu nosio? H-ng--k--vat-- -stün---di? H---- k------- ü---------- H-n-i k-a-a-ı- ü-t-n-e-d-? -------------------------- Hangi kravatın üstündeydi? 0
Koji auto si kupio / kupila? Han-i -rabay- s-tın-a-dın? H---- a------ s---- a----- H-n-i a-a-a-ı s-t-n a-d-n- -------------------------- Hangi arabayı satın aldın? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Hangi ga---------one ol---? H---- g------- a---- o----- H-n-i g-z-t-y- a-o-e o-d-n- --------------------------- Hangi gazeteye abone oldun? 0
Koga ste vidjeli? K-mi-gö---nüz? K--- g-------- K-m- g-r-ü-ü-? -------------- Kimi gördünüz? 0
Koga ste sreli? K-m- --stlad-n-z? K--- r----------- K-m- r-s-l-d-n-z- ----------------- Kime rastladınız? 0
Koga ste prepoznali? K-mi --nı-----? K--- t--------- K-m- t-n-d-n-z- --------------- Kimi tanıdınız? 0
Kada ste se ustali? Ne-z-m-n--alk-ı---? N- z---- k--------- N- z-m-n k-l-t-n-z- ------------------- Ne zaman kalktınız? 0
Kada ste započeli? Ne-za--n baş-ad-nız? N- z---- b---------- N- z-m-n b-ş-a-ı-ı-? -------------------- Ne zaman başladınız? 0
Kada ste prestali? N- z-man -ı-ak--n-z? N- z---- b---------- N- z-m-n b-r-k-ı-ı-? -------------------- Ne zaman bıraktınız? 0
Zašto ste se probudili? Niç---u-a----ı-? N---- u--------- N-ç-n u-a-d-n-z- ---------------- Niçin uyandınız? 0
Zašto ste postali učitelj? N---n-ö---t-e- -l-u--z? N---- ö------- o------- N-ç-n ö-r-t-e- o-d-n-z- ----------------------- Niçin öğretmen oldunuz? 0
Zašto ste uzeli taksi? N--i--bi- tak-----bi-d---z? N---- b-- t------ b-------- N-ç-n b-r t-k-i-e b-n-i-i-? --------------------------- Niçin bir taksiye bindiniz? 0
Odakle ste došli? N-red-- geldi---? N------ g-------- N-r-d-n g-l-i-i-? ----------------- Nereden geldiniz? 0
Kamo ste išli? Nere-e gitt----? N----- g-------- N-r-y- g-t-i-i-? ---------------- Nereye gittiniz? 0
Gdje ste bili? N--d-ydi-i-? N----------- N-r-e-d-n-z- ------------ Nerdeydiniz? 0
Kome si pomogao / pomogla? K-m- -ar-ım e----? K--- y----- e----- K-m- y-r-ı- e-t-n- ------------------ Kime yardım ettin? 0
Kome si pisao / pisala? Kime -az---? K--- y------ K-m- y-z-ı-? ------------ Kime yazdın? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? K--e--ev-p---rd-n? K--- c---- v------ K-m- c-v-p v-r-i-? ------------------ Kime cevap verdin? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...