Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   tr Toplu taşıma

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [otuz altı]

Toplu taşıma

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? O--büs-----ğı -e-ede? O----- d----- n------ O-o-ü- d-r-ğ- n-r-d-? --------------------- Otobüs durağı nerede? 0
Koji autobus vozi u centar? Şe----merke-i-- ----i-o---ü- -idi---? Ş---- m-------- h---- o----- g------- Ş-h-r m-r-e-i-e h-n-i o-o-ü- g-d-y-r- ------------------------------------- Şehir merkezine hangi otobüs gidiyor? 0
Koju liniju moram uzeti? Han-i-o--büs----nm-m la--m? H---- o------ b----- l----- H-n-i o-o-ü-e b-n-e- l-z-m- --------------------------- Hangi otobüse binmem lazım? 0
Moram li presjedati? Aktarm- ---m-m-lazı--m-? A------ y----- l---- m-- A-t-r-a y-p-a- l-z-m m-? ------------------------ Aktarma yapmam lazım mı? 0
Gdje moram presjesti? Ne---e -k-arm---ap--- --z-m? N----- a------ y----- l----- N-r-d- a-t-r-a y-p-a- l-z-m- ---------------------------- Nerede aktarma yapmam lazım? 0
Koliko košta karta? Bil---ü-r--- n- k-d-r? B---- ü----- n- k----- B-l-t ü-r-t- n- k-d-r- ---------------------- Bilet ücreti ne kadar? 0
Koliko stanica ima do centra? M-rke-- -ad---ka--d--a--v--? M------ k---- k-- d---- v--- M-r-e-e k-d-r k-ç d-r-k v-r- ---------------------------- Merkeze kadar kaç durak var? 0
Morate ovdje izaći. Bur-da inm-niz------. B----- i------ l----- B-r-d- i-m-n-z l-z-m- --------------------- Burada inmeniz lazım. 0
Morate izaći otraga. Ar-ada---n-e-iz -az--. A------ i------ l----- A-k-d-n i-m-n-z l-z-m- ---------------------- Arkadan inmeniz lazım. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. B----o-r-ki m--ro-tr-n----da--ka-s-nr--g-liyo-. B-- s------ m---- t---- 5 d----- s---- g------- B-r s-n-a-i m-t-o t-e-i 5 d-k-k- s-n-a g-l-y-r- ----------------------------------------------- Bir sonraki metro treni 5 dakika sonra geliyor. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Bi----nr--i tra-v-------a-i-a so--a g--i-or. B-- s------ t------ 1- d----- s---- g------- B-r s-n-a-i t-a-v-y 1- d-k-k- s-n-a g-l-y-r- -------------------------------------------- Bir sonraki tramvay 10 dakika sonra geliyor. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Bi- --nra-i --o-üs -5 ---ika s---- geliyor. B-- s------ o----- 1- d----- s---- g------- B-r s-n-a-i o-o-ü- 1- d-k-k- s-n-a g-l-y-r- ------------------------------------------- Bir sonraki otobüs 15 dakika sonra geliyor. 0
Kada vozi zadnji metro? S-- m---o t--------t--kal--yo-? S-- m---- t---- k---- k-------- S-n m-t-o t-e-i k-ç-a k-l-ı-o-? ------------------------------- Son metro treni kaçta kalkıyor? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? S-n --a-v---kaçt---al---or? S-- t------ k---- k-------- S-n t-a-v-y k-ç-a k-l-ı-o-? --------------------------- Son tramvay kaçta kalkıyor? 0
Kada vozi zadnji autobus? So----obüs-ka--a---l---o-? S-- o----- k---- k-------- S-n o-o-ü- k-ç-a k-l-ı-o-? -------------------------- Son otobüs kaçta kalkıyor? 0
Imate li putnu kartu? Bi---i--- -a--m-? B-------- v-- m-- B-l-t-n-z v-r m-? ----------------- Biletiniz var mı? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. Bi--t---- - Ha-ı---yok. B---- m-- – H----- y--- B-l-t m-? – H-y-r- y-k- ----------------------- Bilet mi? – Hayır, yok. 0
Onda morate platiti kaznu. O-h-l-e---z--ö-e-en-- ger----. O h---- c--- ö------- g------- O h-l-e c-z- ö-e-e-i- g-r-k-r- ------------------------------ O halde ceza ödemeniz gerekir. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!