Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   tr Toplu taşıma

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [otuz altı]

Toplu taşıma

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Oto-ü- ---a------ed-? O_____ d_____ n______ O-o-ü- d-r-ğ- n-r-d-? --------------------- Otobüs durağı nerede? 0
Koji autobus vozi u centar? Ş---- m-rke-ine h-----o--bü- g---y--? Ş____ m________ h____ o_____ g_______ Ş-h-r m-r-e-i-e h-n-i o-o-ü- g-d-y-r- ------------------------------------- Şehir merkezine hangi otobüs gidiyor? 0
Koju liniju moram uzeti? H-n-- ------e-binm-----zı-? H____ o______ b_____ l_____ H-n-i o-o-ü-e b-n-e- l-z-m- --------------------------- Hangi otobüse binmem lazım? 0
Moram li presjedati? A-----a------- la-ı- --? A______ y_____ l____ m__ A-t-r-a y-p-a- l-z-m m-? ------------------------ Aktarma yapmam lazım mı? 0
Gdje moram presjesti? N-r-de a--ar-a ---mam -azım? N_____ a______ y_____ l_____ N-r-d- a-t-r-a y-p-a- l-z-m- ---------------------------- Nerede aktarma yapmam lazım? 0
Koliko košta karta? B---t-ü-ret---e -a--r? B____ ü_____ n_ k_____ B-l-t ü-r-t- n- k-d-r- ---------------------- Bilet ücreti ne kadar? 0
Koliko stanica ima do centra? M----z------r ka--d---k-v-r? M______ k____ k__ d____ v___ M-r-e-e k-d-r k-ç d-r-k v-r- ---------------------------- Merkeze kadar kaç durak var? 0
Morate ovdje izaći. Bu-a----nm--i- --z-m. B_____ i______ l_____ B-r-d- i-m-n-z l-z-m- --------------------- Burada inmeniz lazım. 0
Morate izaći otraga. A-k--an-----n----a-ı-. A______ i______ l_____ A-k-d-n i-m-n-z l-z-m- ---------------------- Arkadan inmeniz lazım. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. B-r so--aki ----- --eni 5----ik- --nr- ----y-r. B__ s______ m____ t____ 5 d_____ s____ g_______ B-r s-n-a-i m-t-o t-e-i 5 d-k-k- s-n-a g-l-y-r- ----------------------------------------------- Bir sonraki metro treni 5 dakika sonra geliyor. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. B-----n--k- --amv-- 1- -ak-ka -on----eli-o-. B__ s______ t______ 1_ d_____ s____ g_______ B-r s-n-a-i t-a-v-y 1- d-k-k- s-n-a g-l-y-r- -------------------------------------------- Bir sonraki tramvay 10 dakika sonra geliyor. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. B-r-sonra-i o---üs 15-da-i-a--on---g--iyor. B__ s______ o_____ 1_ d_____ s____ g_______ B-r s-n-a-i o-o-ü- 1- d-k-k- s-n-a g-l-y-r- ------------------------------------------- Bir sonraki otobüs 15 dakika sonra geliyor. 0
Kada vozi zadnji metro? S-n---t-- t-e----aç-a--a-kıy-r? S__ m____ t____ k____ k________ S-n m-t-o t-e-i k-ç-a k-l-ı-o-? ------------------------------- Son metro treni kaçta kalkıyor? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? S-n-tr-mv-y-k-çt--ka--ıyo-? S__ t______ k____ k________ S-n t-a-v-y k-ç-a k-l-ı-o-? --------------------------- Son tramvay kaçta kalkıyor? 0
Kada vozi zadnji autobus? Son-oto-ü- -açt-----kı-or? S__ o_____ k____ k________ S-n o-o-ü- k-ç-a k-l-ı-o-? -------------------------- Son otobüs kaçta kalkıyor? 0
Imate li putnu kartu? B----in-z va--mı? B________ v__ m__ B-l-t-n-z v-r m-? ----------------- Biletiniz var mı? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. B-le----- --Ha-ı-, ---. B____ m__ – H_____ y___ B-l-t m-? – H-y-r- y-k- ----------------------- Bilet mi? – Hayır, yok. 0
Onda morate platiti kaznu. O-h---e -e-a ö-em--i--ge-e---. O h____ c___ ö_______ g_______ O h-l-e c-z- ö-e-e-i- g-r-k-r- ------------------------------ O halde ceza ödemeniz gerekir. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!