Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   ar ‫أيام الأسبوع‬

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

‫9 [تسعة]‬

9 [tse]

‫أيام الأسبوع‬

[ayaam al'asbue]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Ponedjeljak ‫---ث-ين‬ ‫-------- ‫-ل-ث-ي-‬ --------- ‫الاثنين‬ 0
alaathnayn a--------- a-a-t-n-y- ---------- alaathnayn
Utorak ‫ال--ا-ا-‬ ‫--------- ‫-ل-ل-ث-ء- ---------- ‫الثلاثاء‬ 0
a-th-ath-' a--------- a-t-l-t-a- ---------- althlatha'
Srijeda ‫-لأربع-ء‬ ‫--------- ‫-ل-ر-ع-ء- ---------- ‫الأربعاء‬ 0
a---r---a' a--------- a-'-r-u-a- ---------- al'arbuea'
Četvrtak ‫ال--يس‬ ‫------- ‫-ل-م-س- -------- ‫الخميس‬ 0
alkha-is a------- a-k-a-i- -------- alkhamis
Petak ‫--جمعة‬ ‫------- ‫-ل-م-ة- -------- ‫الجمعة‬ 0
alj-meat a------- a-j-m-a- -------- aljameat
Subota ‫الس-ت‬ ‫------ ‫-ل-ب-‬ ------- ‫السبت‬ 0
a-sa-t a----- a-s-b- ------ alsabt
Nedjelja ‫-----‬ ‫------ ‫-ل-ح-‬ ------- ‫الأحد‬ 0
a--ahad a------ a-'-h-d ------- al'ahad
Tjedan ‫ال-سب--‬ ‫-------- ‫-ل-س-و-‬ --------- ‫الأسبوع‬ 0
a--as-ue a------- a-'-s-u- -------- al'asbue
od ponedjeljka do nedjelje ‫-ن----ثن-- --ى ا-أحد‬ ‫-- ا------ إ-- ا----- ‫-ن ا-ا-ن-ن إ-ى ا-أ-د- ---------------------- ‫من الاثنين إلى الأحد‬ 0
mn-a-ai--n--n--ii--a a-----d m- a--------- '----- a------ m- a-a-t-n-y- '-i-a- a-'-h-d ---------------------------- mn alaithnayn 'iilaa al'ahad
Prvi dan je ponedjeljak. ‫---وم-ا---ل-ه--الإثن--.‬ ‫----- ا---- ه- ا-------- ‫-ل-و- ا-أ-ل ه- ا-إ-ن-ن-‬ ------------------------- ‫اليوم الأول هو الإثنين.‬ 0
a-ia---al-aw-l--u--l'ii--n-n. a----- a------ h- a---------- a-i-w- a-'-w-l h- a-'-i-h-i-. ----------------------------- aliawm al'awal hu al'iithnin.
Drugi dan je utorak. ‫-ل--- ---ا-ي -- --ث-ا-اء.‬ ‫----- ا----- ه- ا--------- ‫-ل-و- ا-ث-ن- ه- ا-ث-ا-ا-.- --------------------------- ‫اليوم الثاني هو الثلاثاء.‬ 0
al---- alththani--- a------t-a-a. a----- a-------- h- a------------ a-i-w- a-t-t-a-i h- a-t-u-a-h-'-. --------------------------------- aliawm alththani hu althulatha'a.
Treći dan je srijeda. ‫-ل-وم-الثا-ث-ه---ل-ربعاء.‬ ‫----- ا----- ه- ا--------- ‫-ل-و- ا-ث-ل- ه- ا-أ-ب-ا-.- --------------------------- ‫اليوم الثالث هو الأربعاء.‬ 0
a-i-w- a---t--li-h ---al'--b-----. a----- a---------- h- a----------- a-i-w- a-t-t-a-i-h h- a-'-r-u-a-a- ---------------------------------- aliawm alththalith hu al'arbuea'a.
Četvrti dan je četvrtak. ‫----م--لر-ب---و الخ-يس.‬ ‫----- ا----- ه- ا------- ‫-ل-و- ا-ر-ب- ه- ا-خ-ي-.- ------------------------- ‫اليوم الرابع هو الخميس.‬ 0
aliaw- -l--a----hu----h-m---a. a----- a------- h- a---------- a-i-w- a-r-a-i- h- a-k-a-i-s-. ------------------------------ aliawm alrrabie hu alkhamiusa.
Peti dan je petak. ‫ا-ي-- ----مس هو --جم-ة.‬ ‫----- ا----- ه- ا------- ‫-ل-و- ا-خ-م- ه- ا-ج-ع-.- ------------------------- ‫اليوم الخامس هو الجمعة.‬ 0
a-i-w- ---h------u-a----e---. a----- a------- h- a--------- a-i-w- a-k-a-i- h- a-j-m-a-a- ----------------------------- aliawm alkhamis hu aljameata.
Šesti dan je subota. ‫-ل--م ا-س-دس-ه--ا-س---‬ ‫----- ا----- ه- ا------ ‫-ل-و- ا-س-د- ه- ا-س-ت-‬ ------------------------ ‫اليوم السادس هو السبت.‬ 0
al-awm ----ad-s -- a------. a----- a------- h- a------- a-i-w- a-s-a-i- h- a-s-b-a- --------------------------- aliawm alssadis hu alsubta.
Sedmi dan je nedjelja. ‫ا-ي-م ---ا-- -- -ل-ح--‬ ‫----- ا----- ه- ا------ ‫-ل-و- ا-س-ب- ه- ا-أ-د-‬ ------------------------ ‫اليوم السابع هو الأحد.‬ 0
alia---a--sabie-hu al'ah-a. a----- a------- h- a------- a-i-w- a-s-a-i- h- a-'-h-a- --------------------------- aliawm alssabie hu al'ahda.
Tjedan ima sedam dana. ا--س--- --ه -بع- أ---.‬ ا------ ف-- س--- أ----- ا-أ-ب-ع ف-ه س-ع- أ-ا-.- ----------------------- الأسبوع فيه سبعة أيام.‬ 0
a---s-u--fih--be--ay--. a------- f-- s--- a---- a-'-s-u- f-h s-e- a-a-. ----------------------- al'usbue fih sbet ayam.
Mi radimo samo pet dana. ‫--ن --م- ---ة-أ----ف-ط-‬ ‫--- ن--- خ--- أ--- ف---- ‫-ح- ن-م- خ-س- أ-ا- ف-ط-‬ ------------------------- ‫نحن نعمل خمسة أيام فقط.‬ 0
n-an-----a- k-ms- ----m --qa--. n--- n----- k---- '---- f------ n-a- n-e-a- k-m-t '-y-m f-q-t-. ------------------------------- nhan naemal khmst 'ayam faqata.

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!