Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   tr Bağlaçlar 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [doksan dört]

Bağlaçlar 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Yağmu- -----a ka--r--ek--. Yağmur durana kadar bekle. Y-ğ-u- d-r-n- k-d-r b-k-e- -------------------------- Yağmur durana kadar bekle. 0
Čekaj dok ne budem gotov. B---h-zır--l-na ----- bekle. Ben hazır olana kadar bekle. B-n h-z-r o-a-a k-d-r b-k-e- ---------------------------- Ben hazır olana kadar bekle. 0
Čekaj dok se on ne vrati. O g-r----lene-------be---. O geri gelene kadar bekle. O g-r- g-l-n- k-d-r b-k-e- -------------------------- O geri gelene kadar bekle. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Saçla-ı- k-r------ka-ar------yo-um. Saçlarım kuruyana kadar bekliyorum. S-ç-a-ı- k-r-y-n- k-d-r b-k-i-o-u-. ----------------------------------- Saçlarım kuruyana kadar bekliyorum. 0
Čekam dok film ne završi. F--m-b--en- -ada--bekliyorum. Film bitene kadar bekliyorum. F-l- b-t-n- k-d-r b-k-i-o-u-. ----------------------------- Film bitene kadar bekliyorum. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. I--k---şil -an-nc--a--a--- b-k---o-um. Işık yeşil yanıncaya kadar bekliyorum. I-ı- y-ş-l y-n-n-a-a k-d-r b-k-i-o-u-. -------------------------------------- Işık yeşil yanıncaya kadar bekliyorum. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? N- --ma- t-ti---gidi---s-n? Ne zaman tatile gidiyorsun? N- z-m-n t-t-l- g-d-y-r-u-? --------------------------- Ne zaman tatile gidiyorsun? 0
Još prije ljetnih praznika? Ya- --tili------a-- --c- -i? Yaz tatilinden daha önce mi? Y-z t-t-l-n-e- d-h- ö-c- m-? ---------------------------- Yaz tatilinden daha önce mi? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Evet- ----tati-i ----ama--n -a----nc-. Evet, yaz tatili başlamadan daha önce. E-e-, y-z t-t-l- b-ş-a-a-a- d-h- ö-c-. -------------------------------------- Evet, yaz tatili başlamadan daha önce. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. K-- -a---m--an ---ı-- o---. Kış başlamadan çatıyı onar. K-ş b-ş-a-a-a- ç-t-y- o-a-. --------------------------- Kış başlamadan çatıyı onar. 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. M-sa-a---u-m-d-n-e---rini-y--a. Masaya oturmadan ellerini yıka. M-s-y- o-u-m-d-n e-l-r-n- y-k-. ------------------------------- Masaya oturmadan ellerini yıka. 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. D--arı-çı--adan -am- ka-a-. Dışarı çıkmadan camı kapat. D-ş-r- ç-k-a-a- c-m- k-p-t- --------------------------- Dışarı çıkmadan camı kapat. 0
Kada ćeš doći kući? Ev- ne z------ele----in? Eve ne zaman geleceksin? E-e n- z-m-n g-l-c-k-i-? ------------------------ Eve ne zaman geleceksin? 0
Poslije nastave? De-s-e- s--ra? Dersten sonra? D-r-t-n s-n-a- -------------- Dersten sonra? 0
Da, nakon što nastava završi. Ev-t----rs-bi--i-ten---n--. Evet, ders bittikten sonra. E-e-, d-r- b-t-i-t-n s-n-a- --------------------------- Evet, ders bittikten sonra. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. O (------ ---a ---i-dikt-n--o---, ---ı- ç---ş----ı. O (erkek) kaza geçirdikten sonra, artık çalışamadı. O (-r-e-) k-z- g-ç-r-i-t-n s-n-a- a-t-k ç-l-ş-m-d-. --------------------------------------------------- O (erkek) kaza geçirdikten sonra, artık çalışamadı. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. O,--erkek----in--k-y-e--ik-en s-n--- -----ka-ya-gi-ti. O, (erkek) işini kaybettikten sonra, Amerika’ya gitti. O- (-r-e-) i-i-i k-y-e-t-k-e- s-n-a- A-e-i-a-y- g-t-i- ------------------------------------------------------ O, (erkek) işini kaybettikten sonra, Amerika’ya gitti. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. O, (e----- ---r--a’ya -it-----n s-nr---e-g---oldu. O, (erkek) Amerika’ya gittikten sonra zengin oldu. O- (-r-e-) A-e-i-a-y- g-t-i-t-n s-n-a z-n-i- o-d-. -------------------------------------------------- O, (erkek) Amerika’ya gittikten sonra zengin oldu. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...