Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   de Ordinalzahlen

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [einundsechzig]

Ordinalzahlen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
Prvi mjesec je siječanj. D-r -r--- --nat-i-t-de- --n-a-. D-- e---- M---- i-- d-- J------ D-r e-s-e M-n-t i-t d-r J-n-a-. ------------------------------- Der erste Monat ist der Januar. 0
Drugi mjesec je veljača. De- ---ite----at is- --- -e-rua-. D-- z----- M---- i-- d-- F------- D-r z-e-t- M-n-t i-t d-r F-b-u-r- --------------------------------- Der zweite Monat ist der Februar. 0
Treći mjesec je ožujak. Der--ritte M--a- i-t--er--ä--. D-- d----- M---- i-- d-- M---- D-r d-i-t- M-n-t i-t d-r M-r-. ------------------------------ Der dritte Monat ist der März. 0
Četvrti mjesec je travanj. D---vier-e M-nat--s- de- -p-il. D-- v----- M---- i-- d-- A----- D-r v-e-t- M-n-t i-t d-r A-r-l- ------------------------------- Der vierte Monat ist der April. 0
Peti mjesec je svibanj. D---fün-t- -on-t-ist---r Mai. D-- f----- M---- i-- d-- M--- D-r f-n-t- M-n-t i-t d-r M-i- ----------------------------- Der fünfte Monat ist der Mai. 0
Šesti mjesec je lipanj. Der-s-c---e ------i-t---r J-n-. D-- s------ M---- i-- d-- J---- D-r s-c-s-e M-n-t i-t d-r J-n-. ------------------------------- Der sechste Monat ist der Juni. 0
Šest mjeseci je pola godine. S--h--M-n--e-sin- -i- ha-----J-h-. S---- M----- s--- e-- h----- J---- S-c-s M-n-t- s-n- e-n h-l-e- J-h-. ---------------------------------- Sechs Monate sind ein halbes Jahr. 0
Siječanj, veljača, ožujak, J-n-a-- Fe-r---- -ä--, J------ F------- M---- J-n-a-, F-b-u-r- M-r-, ---------------------- Januar, Februar, März, 0
travanj, svibanj i lipanj. Ap--l- M-- un- --ni. A----- M-- u-- J---- A-r-l- M-i u-d J-n-. -------------------- April, Mai und Juni. 0
Sedmi mjesec je srpanj. De---ie-t--M--a- i-- -----ul-. D-- s----- M---- i-- d-- J---- D-r s-e-t- M-n-t i-t d-r J-l-. ------------------------------ Der siebte Monat ist der Juli. 0
Osmi mjesec je kolovoz. D---ac-te -on-t--st-der-Au-ust. D-- a---- M---- i-- d-- A------ D-r a-h-e M-n-t i-t d-r A-g-s-. ------------------------------- Der achte Monat ist der August. 0
Deveti mjesec je rujan. D-r-neun---M---t --t---r-Sep--mb-r. D-- n----- M---- i-- d-- S--------- D-r n-u-t- M-n-t i-t d-r S-p-e-b-r- ----------------------------------- Der neunte Monat ist der September. 0
Deseti mjesec je listopad. Der-ze---- Mo-at -----er-O-to-e-. D-- z----- M---- i-- d-- O------- D-r z-h-t- M-n-t i-t d-r O-t-b-r- --------------------------------- Der zehnte Monat ist der Oktober. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. De---lf-e-M-n---i----e---ovem-er. D-- e---- M---- i-- d-- N-------- D-r e-f-e M-n-t i-t d-r N-v-m-e-. --------------------------------- Der elfte Monat ist der November. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Der-z-ö-f-e-Mona- -----er-De-----r. D-- z------ M---- i-- d-- D-------- D-r z-ö-f-e M-n-t i-t d-r D-z-m-e-. ----------------------------------- Der zwölfte Monat ist der Dezember. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Zwöl---o-a-- si-d ei- -a-r. Z---- M----- s--- e-- J---- Z-ö-f M-n-t- s-n- e-n J-h-. --------------------------- Zwölf Monate sind ein Jahr. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Juli, -u--s-,-S-p--m--r, J---- A------ S--------- J-l-, A-g-s-, S-p-e-b-r- ------------------------ Juli, August, September, 0
listopad, studeni i prosinac. O-t-ber- ----m-e- -nd-De--mb--. O------- N------- u-- D-------- O-t-b-r- N-v-m-e- u-d D-z-m-e-. ------------------------------- Oktober, November und Dezember. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...