Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   de Vergangenheit 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [dreiundachtzig]

Vergangenheit 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
telefonirati tel----i-r-n t----------- t-l-f-n-e-e- ------------ telefonieren 0
Telefonirao / telefonirala sam. I----a-- ---e-o--e--. I-- h--- t----------- I-h h-b- t-l-f-n-e-t- --------------------- Ich habe telefoniert. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Ich---be---e --nze-Zei----l-------t. I-- h--- d-- g---- Z--- t----------- I-h h-b- d-e g-n-e Z-i- t-l-f-n-e-t- ------------------------------------ Ich habe die ganze Zeit telefoniert. 0
pitati f--gen f----- f-a-e- ------ fragen 0
Pitao / pitala sam. Ich -a-- gef----. I-- h--- g------- I-h h-b- g-f-a-t- ----------------- Ich habe gefragt. 0
Uvijek sam pitao / pitala. I---h------mer----r---. I-- h--- i---- g------- I-h h-b- i-m-r g-f-a-t- ----------------------- Ich habe immer gefragt. 0
ispričati er--h--n e------- e-z-h-e- -------- erzählen 0
Ispričao / ispričala sam. I-- h--e-er----t. I-- h--- e------- I-h h-b- e-z-h-t- ----------------- Ich habe erzählt. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. I-- habe d-e g--ze-G---hic--e--rz-h-t. I-- h--- d-- g---- G--------- e------- I-h h-b- d-e g-n-e G-s-h-c-t- e-z-h-t- -------------------------------------- Ich habe die ganze Geschichte erzählt. 0
učiti le-n-n l----- l-r-e- ------ lernen 0
Učio / učila sam. Ich h--e-g-ler--. I-- h--- g------- I-h h-b- g-l-r-t- ----------------- Ich habe gelernt. 0
Učio / učila sam cijelu večer. I-h-h-be de---anze--A---d-gele-n-. I-- h--- d-- g----- A---- g------- I-h h-b- d-n g-n-e- A-e-d g-l-r-t- ---------------------------------- Ich habe den ganzen Abend gelernt. 0
raditi ar-e-t-n a------- a-b-i-e- -------- arbeiten 0
Radio / radila sam. Ich --be--ear-ei---. I-- h--- g---------- I-h h-b- g-a-b-i-e-. -------------------- Ich habe gearbeitet. 0
Radio / radila sam cijeli dan. I-- ---- de----nz-- --- -ea--ei-et. I-- h--- d-- g----- T-- g---------- I-h h-b- d-n g-n-e- T-g g-a-b-i-e-. ----------------------------------- Ich habe den ganzen Tag gearbeitet. 0
jesti es--n e---- e-s-n ----- essen 0
Jeo / jela sam. I---ha---g--e-s-n. I-- h--- g-------- I-h h-b- g-g-s-e-. ------------------ Ich habe gegessen. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. Ic- ha----a--ga-z---ss--------s-n. I-- h--- d-- g---- E---- g-------- I-h h-b- d-s g-n-e E-s-n g-g-s-e-. ---------------------------------- Ich habe das ganze Essen gegessen. 0

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!