Zbirka izraza

hr Voće i živežne namirnice   »   no Frukt og matvarer

15 [petnaest]

Voće i živežne namirnice

Voće i živežne namirnice

15 [femten]

Frukt og matvarer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Imam jagodu. Je- --r--- ---dbær. J__ h__ e_ j_______ J-g h-r e- j-r-b-r- ------------------- Jeg har et jordbær. 0
Imam kivi i lubenicu. J-- h---en--iwi ---e---e--n. J__ h__ e_ k___ o_ e_ m_____ J-g h-r e- k-w- o- e- m-l-n- ---------------------------- Jeg har en kiwi og en melon. 0
Imam naranču i grejp. Jeg-h---e--a-pelsin----e--gr--e-rukt. J__ h__ e_ a_______ o_ e_ g__________ J-g h-r e- a-p-l-i- o- e- g-a-e-r-k-. ------------------------------------- Jeg har en appelsin og en grapefrukt. 0
Imam jabuku i mango. Jeg --r -- -p-- o--en m-n--. J__ h__ e_ e___ o_ e_ m_____ J-g h-r e- e-l- o- e- m-n-o- ---------------------------- Jeg har et eple og en mango. 0
Imam bananu i ananas. Jeg h-r -n--a------ -- an-n--. J__ h__ e_ b____ o_ e_ a______ J-g h-r e- b-n-n o- e- a-a-a-. ------------------------------ Jeg har en banan og en ananas. 0
Pravim voćnu salatu. J-- -a-e--fru---al-t. J__ l____ f__________ J-g l-g-r f-u-t-a-a-. --------------------- Jeg lager fruktsalat. 0
Jedem tost. J-- ---s---e- t-ast. J__ s_____ e_ t_____ J-g s-i-e- e- t-a-t- -------------------- Jeg spiser en toast. 0
Jedem tost s maslacem. Jeg -pi--- -n-toast-med --ø-. J__ s_____ e_ t____ m__ s____ J-g s-i-e- e- t-a-t m-d s-ø-. ----------------------------- Jeg spiser en toast med smør. 0
Jedem tost s maslacem i marmeladom. J---s--s---e--t-ast---d ---r ----y-t-tø-. J__ s_____ e_ t____ m__ s___ o_ s________ J-g s-i-e- e- t-a-t m-d s-ø- o- s-l-e-ø-. ----------------------------------------- Jeg spiser en toast med smør og syltetøy. 0
Jedem sendvič. J---s--s-- et -mørbrø-. J__ s_____ e_ s________ J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø-. ----------------------- Jeg spiser et smørbrød. 0
Jedem sendvič s margarinom. J-g---is-r-e- --ørb--d---d m-r--r-n. J__ s_____ e_ s_______ m__ m________ J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i-. ------------------------------------ Jeg spiser et smørbrød med margarin. 0
Jedem sendvič s margarinom i rajčicom. Jeg--p-ser e--s--rbrø--me- m-rga--n--g--o-a-. J__ s_____ e_ s_______ m__ m_______ o_ t_____ J-g s-i-e- e- s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i- o- t-m-t- --------------------------------------------- Jeg spiser et smørbrød med margarin og tomat. 0
Trebamo kruha i riže. Vi-t-en--r --ød -g-ris. V_ t______ b___ o_ r___ V- t-e-g-r b-ø- o- r-s- ----------------------- Vi trenger brød og ris. 0
Trebamo ribu i odreske. Vi-tr-n--r f--k--- b---. V_ t______ f___ o_ b____ V- t-e-g-r f-s- o- b-f-. ------------------------ Vi trenger fisk og biff. 0
Trebamo pizzu i špagete. Vi t--nge- p--z---g-spag-tti. V_ t______ p____ o_ s________ V- t-e-g-r p-z-a o- s-a-e-t-. ----------------------------- Vi trenger pizza og spagetti. 0
Što još trebamo? H-a -e- -renge--v-? H__ m__ t______ v__ H-a m-r t-e-g-r v-? ------------------- Hva mer trenger vi? 0
Trebamo mrkvu i rajčicu za juhu. V- -re-ge- ---røtt----g -oma--------s-ppen. V_ t______ g________ o_ t______ t__ s______ V- t-e-g-r g-l-ø-t-r o- t-m-t-r t-l s-p-e-. ------------------------------------------- Vi trenger gulrøtter og tomater til suppen. 0
Gdje je supermarket? Hvo--e--d-t-e--mat--tikk? H___ e_ d__ e_ m_________ H-o- e- d-t e- m-t-u-i-k- ------------------------- Hvor er det en matbutikk? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!
Dali si znao?
Gruzijski govori oko 4 milijuna ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!