Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   no Ordenstall

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sekstien]

Ordenstall

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Prvi mjesec je siječanj. D-- førs-e -åned-- ---ja-uar. D__ f_____ m______ e_ j______ D-n f-r-t- m-n-d-n e- j-n-a-. ----------------------------- Den første måneden er januar. 0
Drugi mjesec je veljača. D-n -n--------de---r-f-br--r. D__ a____ m______ e_ f_______ D-n a-d-e m-n-d-n e- f-b-u-r- ----------------------------- Den andre måneden er februar. 0
Treći mjesec je ožujak. D-----edje ---ed-n--r---rs. D__ t_____ m______ e_ m____ D-n t-e-j- m-n-d-n e- m-r-. --------------------------- Den tredje måneden er mars. 0
Četvrti mjesec je travanj. Den-f-e--e----eden e---pr--. D__ f_____ m______ e_ a_____ D-n f-e-d- m-n-d-n e- a-r-l- ---------------------------- Den fjerde måneden er april. 0
Peti mjesec je svibanj. D-n-f--te ---e--n-er----. D__ f____ m______ e_ m___ D-n f-m-e m-n-d-n e- m-i- ------------------------- Den femte måneden er mai. 0
Šesti mjesec je lipanj. D-n sj-t-e-måne-en--r ju--. D__ s_____ m______ e_ j____ D-n s-e-t- m-n-d-n e- j-n-. --------------------------- Den sjette måneden er juni. 0
Šest mjeseci je pola godine. Seks--å-ede- e--et----v- -r. S___ m______ e_ e_ h____ å__ S-k- m-n-d-r e- e- h-l-t å-. ---------------------------- Seks måneder er et halvt år. 0
Siječanj, veljača, ožujak, J-n-a-,-f-bru--, -a--, J______ f_______ m____ J-n-a-, f-b-u-r- m-r-, ---------------------- Januar, februar, mars, 0
travanj, svibanj i lipanj. a----- m-i ---j-ni. a_____ m__ o_ j____ a-r-l- m-i o- j-n-. ------------------- april, mai og juni. 0
Sedmi mjesec je srpanj. D-- s---n-- -å----- er j---. D__ s______ m______ e_ j____ D-n s-v-n-e m-n-d-n e- j-l-. ---------------------------- Den syvende måneden er juli. 0
Osmi mjesec je kolovoz. D-n å-te--- m--e----e---ugu--. D__ å______ m______ e_ a______ D-n å-t-n-e m-n-d-n e- a-g-s-. ------------------------------ Den åttende måneden er august. 0
Deveti mjesec je rujan. D-n--i--de----ede--e- -e--ember. D__ n_____ m______ e_ s_________ D-n n-e-d- m-n-d-n e- s-p-e-b-r- -------------------------------- Den niende måneden er september. 0
Deseti mjesec je listopad. D-- t---de-m--e--- e----t-ber. D__ t_____ m______ e_ o_______ D-n t-e-d- m-n-d-n e- o-t-b-r- ------------------------------ Den tiende måneden er oktober. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. D-n -ll-vte-mån-d-n -r n-v---er. D__ e______ m______ e_ n________ D-n e-l-v-e m-n-d-n e- n-v-m-e-. -------------------------------- Den ellevte måneden er november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. D-n---l-te mån-d-n -r --sem--r. D__ t_____ m______ e_ d________ D-n t-l-t- m-n-d-n e- d-s-m-e-. ------------------------------- Den tolvte måneden er desember. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. T----m--e-e- er -t- --. T___ m______ e_ e__ å__ T-l- m-n-d-r e- e-t å-. ----------------------- Tolv måneder er ett år. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Juli, -ug-st--se--em-er, J____ a______ s_________ J-l-, a-g-s-, s-p-e-b-r- ------------------------ Juli, august, september, 0
listopad, studeni i prosinac. okto-e-- nov--be--og--e-em--r. o_______ n_______ o_ d________ o-t-b-r- n-v-m-e- o- d-s-m-e-. ------------------------------ oktober, november og desember. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...