Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   no Konjunksjoner 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nittifire]

Konjunksjoner 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Ve-t-til-d-t ha- sluttet --re-ne. V___ t__ d__ h__ s______ å r_____ V-n- t-l d-t h-r s-u-t-t å r-g-e- --------------------------------- Vent til det har sluttet å regne. 0
Čekaj dok ne budem gotov. Ve-- -il-j-g-e--f---i-. V___ t__ j__ e_ f______ V-n- t-l j-g e- f-r-i-. ----------------------- Vent til jeg er ferdig. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Ven--t-l--a--komm-r------k-. V___ t__ h__ k_____ t_______ V-n- t-l h-n k-m-e- t-l-a-e- ---------------------------- Vent til han kommer tilbake. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. J-g --n-e- til ----- -it- e- t-r-. J__ v_____ t__ h____ m___ e_ t____ J-g v-n-e- t-l h-r-t m-t- e- t-r-. ---------------------------------- Jeg venter til håret mitt er tørt. 0
Čekam dok film ne završi. Jeg--ent-r -il --lmen er o---. J__ v_____ t__ f_____ e_ o____ J-g v-n-e- t-l f-l-e- e- o-e-. ------------------------------ Jeg venter til filmen er over. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. J-g ven-e---i--l---t--r g---t. J__ v_____ t__ l____ e_ g_____ J-g v-n-e- t-l l-s-t e- g-ø-t- ------------------------------ Jeg venter til lyset er grønt. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Når-----er ----å f--ie? N__ r_____ d_ p_ f_____ N-r r-i-e- d- p- f-r-e- ----------------------- Når reiser du på ferie? 0
Još prije ljetnih praznika? F-------e--e-i-n? F__ s____________ F-r s-m-e-f-r-e-? ----------------- Før sommerferien? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. J---f-- somme------n--e-y-n--. J__ f__ s___________ b________ J-, f-r s-m-e-f-r-e- b-g-n-e-. ------------------------------ Ja, før sommerferien begynner. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. Fi----a--- --- v-nte--n----mer. F___ t____ f__ v_______ k______ F-k- t-k-t f-r v-n-e-e- k-m-e-. ------------------------------- Fiks taket før vinteren kommer. 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Vas---e--ene--ø- -- -e-t-r-d---ve- bo----. V___ h______ f__ d_ s_____ d__ v__ b______ V-s- h-n-e-e f-r d- s-t-e- d-g v-d b-r-e-. ------------------------------------------ Vask hendene før du setter deg ved bordet. 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. Lu-k vi-d-e- -ø- ---går ut. L___ v______ f__ d_ g__ u__ L-k- v-n-u-t f-r d- g-r u-. --------------------------- Lukk vinduet før du går ut. 0
Kada ćeš doći kući? Nå--k--mer----h-em? N__ k_____ d_ h____ N-r k-m-e- d- h-e-? ------------------- Når kommer du hjem? 0
Poslije nastave? Et-e- --d---isn--g-n? E____ u______________ E-t-r u-d-r-i-n-n-e-? --------------------- Etter undervisningen? 0
Da, nakon što nastava završi. J---e-te--at--n--rvi--ing-n -r----r. J__ e____ a_ u_____________ e_ o____ J-, e-t-r a- u-d-r-i-n-n-e- e- o-e-. ------------------------------------ Ja, etter at undervisningen er over. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. E---- -- -a--ha-de ------- -lyk-- ----e---n i--- job------ge-. E____ a_ h__ h____ h___ e_ u_____ k____ h__ i___ j____ l______ E-t-r a- h-n h-d-e h-t- e- u-y-k- k-n-e h-n i-k- j-b-e l-n-e-. -------------------------------------------------------------- Etter at han hadde hatt en ulykke kunne han ikke jobbe lenger. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Ett-r--t h-n ha--e--i--e------e----o h-n-ti- A-e-i--. E____ a_ h__ h____ m_____ j_____ d__ h__ t__ A_______ E-t-r a- h-n h-d-e m-s-e- j-b-e- d-o h-n t-l A-e-i-a- ----------------------------------------------------- Etter at han hadde mistet jobben dro han til Amerika. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Et-----t h-n---d---d-a-- ti----eri-- ------n-ri-. E____ a_ h__ h____ d____ t__ A______ b__ h__ r___ E-t-r a- h-n h-d-e d-a-t t-l A-e-i-a b-e h-n r-k- ------------------------------------------------- Etter at han hadde dratt til Amerika ble han rik. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...