Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   no Kollektivtrafikk

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [trettiseks]

Kollektivtrafikk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? H--r er --s-----epla---n? H--- e- b---------------- H-o- e- b-s-h-l-e-l-s-e-? ------------------------- Hvor er bussholdeplassen? 0
Koji autobus vozi u centar? Hvi-----bu----å--t---sen-r-m? H------ b--- g-- t-- s------- H-i-k-n b-s- g-r t-l s-n-r-m- ----------------------------- Hvilken buss går til sentrum? 0
Koju liniju moram uzeti? Hv-l-e- l-n-e ----eg---? H------ l---- m- j-- t-- H-i-k-n l-n-e m- j-g t-? ------------------------ Hvilken linje må jeg ta? 0
Moram li presjedati? M- je- byt-e----s? M- j-- b---- b---- M- j-g b-t-e b-s-? ------------------ Må jeg bytte buss? 0
Gdje moram presjesti? Hvo---å -e---yt--? H--- m- j-- b----- H-o- m- j-g b-t-e- ------------------ Hvor må jeg bytte? 0
Koliko košta karta? H-a-k-st-r-----et-en? H-- k----- b--------- H-a k-s-e- b-l-e-t-n- --------------------- Hva koster billetten? 0
Koliko stanica ima do centra? H--r m-nge s-o-p -r d---t-- s-n--u-? H--- m---- s---- e- d-- t-- s------- H-o- m-n-e s-o-p e- d-t t-l s-n-r-m- ------------------------------------ Hvor mange stopp er det til sentrum? 0
Morate ovdje izaći. Du-må -å a-----. D- m- g- a- h--- D- m- g- a- h-r- ---------------- Du må gå av her. 0
Morate izaći otraga. Du-m--b--te-bus- -e-. D- m- b---- b--- h--- D- m- b-t-e b-s- h-r- --------------------- Du må bytte buss her. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Ne-te ---a-- ko-mer-om---- minu--er. N---- T----- k----- o- f-- m-------- N-s-e T-b-n- k-m-e- o- f-m m-n-t-e-. ------------------------------------ Neste T-bane kommer om fem minutter. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Ne-te tri-- k-m-er ----i minutt--. N---- t---- k----- o- t- m-------- N-s-e t-i-k k-m-e- o- t- m-n-t-e-. ---------------------------------- Neste trikk kommer om ti minutter. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. N---- -us---o-mer o- --mte-----u--e-. N---- b--- k----- o- f----- m-------- N-s-e b-s- k-m-e- o- f-m-e- m-n-t-e-. ------------------------------------- Neste buss kommer om femten minutter. 0
Kada vozi zadnji metro? Nå---år --n -i-t----b--en? N-- g-- d-- s---- T------- N-r g-r d-n s-s-e T-b-n-n- -------------------------- Når går den siste T-banen? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? N-- går-d----iste t----e-? N-- g-- d-- s---- t------- N-r g-r d-n s-s-e t-i-k-n- -------------------------- Når går den siste trikken? 0
Kada vozi zadnji autobus? N----å- -e--si----bus-e-? N-- g-- d-- s---- b------ N-r g-r d-n s-s-e b-s-e-? ------------------------- Når går den siste bussen? 0
Imate li putnu kartu? Ha- -- bi--e-t? H-- d- b------- H-r d- b-l-e-t- --------------- Har du billett? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. B-l----? --Nei--det -a----g---k-. B------- – N--- d-- h-- j-- i---- B-l-e-t- – N-i- d-t h-r j-g i-k-. --------------------------------- Billett? – Nei, det har jeg ikke. 0
Onda morate platiti kaznu. D- ---d--b-t-------. D- m- d- b----- b--- D- m- d- b-t-l- b-t- -------------------- Da må du betale bot. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!