Zbirka izraza

hr Prodavaonice   »   no Butikker

53 [pedeset i tri]

Prodavaonice

Prodavaonice

53 [femtitre]

Butikker

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Tražimo trgovinu sportske opreme. Vi l--er -tt---en-spor--forretn-ng. Vi leter etter en sportsforretning. V- l-t-r e-t-r e- s-o-t-f-r-e-n-n-. ----------------------------------- Vi leter etter en sportsforretning. 0
Tražimo mesnicu. V- --te- -tt-r--n -jøt-forr---i-g. Vi leter etter en kjøttforretning. V- l-t-r e-t-r e- k-ø-t-o-r-t-i-g- ---------------------------------- Vi leter etter en kjøttforretning. 0
Tražimo ljekarnu. Vi -e----et-----t --o-e-. Vi leter etter et apotek. V- l-t-r e-t-r e- a-o-e-. ------------------------- Vi leter etter et apotek. 0
Naime, želimo kupiti nogometnu loptu. Vi-sk---n-m-ig --ø-e e- ---ba-l. Vi skal nemlig kjøpe en fotball. V- s-a- n-m-i- k-ø-e e- f-t-a-l- -------------------------------- Vi skal nemlig kjøpe en fotball. 0
Naime, želimo kupiti salamu. Vi-s------m-ig-----e-s-l-m-. Vi skal nemlig kjøpe salami. V- s-a- n-m-i- k-ø-e s-l-m-. ---------------------------- Vi skal nemlig kjøpe salami. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. V- s-al----l-- -jø-e-medi--me-te-. Vi skal nemlig kjøpe medikamenter. V- s-a- n-m-i- k-ø-e m-d-k-m-n-e-. ---------------------------------- Vi skal nemlig kjøpe medikamenter. 0
Tražimo trgovinu sportske opreme da bismo kupili nogometnu loptu. V--l---r ett-- e- sp---sf-rr---ing-for-å-k-ø----n --tb-l-. Vi leter etter en sportsforretning for å kjøpe en fotball. V- l-t-r e-t-r e- s-o-t-f-r-e-n-n- f-r å k-ø-e e- f-t-a-l- ---------------------------------------------------------- Vi leter etter en sportsforretning for å kjøpe en fotball. 0
Tražimo mesnicu da bismo kupili salame. Vi -et------e---- ---t-f----tnin- -o- --kjøp--sa-ami. Vi leter etter en kjøttforretning for å kjøpe salami. V- l-t-r e-t-r e- k-ø-t-o-r-t-i-g f-r å k-ø-e s-l-m-. ----------------------------------------------------- Vi leter etter en kjøttforretning for å kjøpe salami. 0
Tražimo ljekarnu da bismo kupili lijekove. V--le--- ette- -t a---e- --r-- kjøp- m-d----ent-r. Vi leter etter et apotek for å kjøpe medikamenter. V- l-t-r e-t-r e- a-o-e- f-r å k-ø-e m-d-k-m-n-e-. -------------------------------------------------- Vi leter etter et apotek for å kjøpe medikamenter. 0
Tražim zlatara. J-g --t-- ----- en-g--ls-ed. Jeg leter etter en gullsmed. J-g l-t-r e-t-r e- g-l-s-e-. ---------------------------- Jeg leter etter en gullsmed. 0
Tražim fotografsku radnju. Jeg l-t-- e-ter--- -----o-----i--. Jeg leter etter en fotoforretning. J-g l-t-r e-t-r e- f-t-f-r-e-n-n-. ---------------------------------- Jeg leter etter en fotoforretning. 0
Tražim slastičarnu. J-g---ter e--er et-ko-d-t-ri. Jeg leter etter et konditori. J-g l-t-r e-t-r e- k-n-i-o-i- ----------------------------- Jeg leter etter et konditori. 0
Namjeravam, naime, kupiti prsten. J-g-har--e-lig-ten-t-- kjøp--e--r---. Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en ring. J-g h-r n-m-i- t-n-t å k-ø-e e- r-n-. ------------------------------------- Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en ring. 0
Namjeravam, naime, kupiti film. J-- -ar-n-m-i----nkt å----p--e- -i--. Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en film. J-g h-r n-m-i- t-n-t å k-ø-e e- f-l-. ------------------------------------- Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en film. 0
Namjeravam, naime, kupiti tortu. Jeg -ar--e-li------t å k---e -n-bl--k---. Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en bløtkake. J-g h-r n-m-i- t-n-t å k-ø-e e- b-ø-k-k-. ----------------------------------------- Jeg har nemlig tenkt å kjøpe en bløtkake. 0
Tražim zlatara da kupim prsten. J-g l--er ---e- en--u----e- ----å-----e--- -ing. Jeg leter etter en gullsmed for å kjøpe en ring. J-g l-t-r e-t-r e- g-l-s-e- f-r å k-ø-e e- r-n-. ------------------------------------------------ Jeg leter etter en gullsmed for å kjøpe en ring. 0
Tražim fotografsku radnju da kupim film. Je- -e-er-et--r--n -o-oforretni-g --- å--j--e en-film. Jeg leter etter en fotoforretning for å kjøpe en film. J-g l-t-r e-t-r e- f-t-f-r-e-n-n- f-r å k-ø-e e- f-l-. ------------------------------------------------------ Jeg leter etter en fotoforretning for å kjøpe en film. 0
Tražim slastičarnu da kupim tortu. J-g ----- e-t---e---ondit--i--o--å -jø---e- --ø-k--e. Jeg leter etter et konditori for å kjøpe en bløtkake. J-g l-t-r e-t-r e- k-n-i-o-i f-r å k-ø-e e- b-ø-k-k-. ----------------------------------------------------- Jeg leter etter et konditori for å kjøpe en bløtkake. 0

Promjena jezika = promjena osobnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše osobnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša osobnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki znanstvenici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španjolski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Usprkos tomu, njihovo ponašanje je ovisilo o jeziku. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španjolskom. Također su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španjolskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Dali si znao?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!