Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   no Spørre etter veien

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [førti]

Spørre etter veien

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Oprostite! Un-sk-----m--)! U------- (----- U-n-k-l- (-e-)- --------------- Unnskyld (meg)! 0
Možete li mi pomoći? K---du-h---p- meg? K-- d- h----- m--- K-n d- h-e-p- m-g- ------------------ Kan du hjelpe meg? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? H-o-----ne- je--e- g-d -e---ur--t----? H--- f----- j-- e- g-- r--------- h--- H-o- f-n-e- j-g e- g-d r-s-a-r-n- h-r- -------------------------------------- Hvor finner jeg en god restaurant her? 0
Idite lijevo iza ugla. Gå-t---v----r- v-d hj-rn--. G- t-- v------ v-- h------- G- t-l v-n-t-e v-d h-ø-n-t- --------------------------- Gå til venstre ved hjørnet. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. G- så--t-st-k-- ---t fr--. G- s- e- s----- r--- f---- G- s- e- s-y-k- r-t- f-a-. -------------------------- Gå så et stykke rett fram. 0
Zatim idite sto metara udesno. G- s- hu--re --te----l-høyr-. G- s- h----- m---- t-- h----- G- s- h-n-r- m-t-r t-l h-y-e- ----------------------------- Gå så hundre meter til høyre. 0
Možete također uzeti autobus. D- ka- o--å-t- bus--n. D- k-- o--- t- b------ D- k-n o-s- t- b-s-e-. ---------------------- Du kan også ta bussen. 0
Možete također uzeti tramvaj. D--ka-----å--a t-i-ke-. D- k-- o--- t- t------- D- k-n o-s- t- t-i-k-n- ----------------------- Du kan også ta trikken. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Du-kan bar---jø-e e-t-r --g. D- k-- b--- k---- e---- m--- D- k-n b-r- k-ø-e e-t-r m-g- ---------------------------- Du kan bare kjøre etter meg. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? Hv--d-n -om--- -e- ti- f---a-ls----on--? H------ k----- j-- t-- f---------------- H-o-d-n k-m-e- j-g t-l f-t-a-l-t-d-o-e-? ---------------------------------------- Hvordan kommer jeg til fotballstadionet? 0
Pređite most! G- -v-r br-e-. G- o--- b----- G- o-e- b-o-n- -------------- Gå over broen. 0
Vozite kroz tunel! Kjø- gj-nn-m -u---le-. K--- g------ t-------- K-ø- g-e-n-m t-n-e-e-. ---------------------- Kjør gjennom tunnelen. 0
Vozite do trećeg semafora. K-----i- du -o-mer --- d-t t-e-j-----k--ss--. K--- t-- d- k----- t-- d-- t----- l---------- K-ø- t-l d- k-m-e- t-l d-t t-e-j- l-s-r-s-e-. --------------------------------------------- Kjør til du kommer til det tredje lyskrysset. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Ta-så -ør--e---i-- -----ø-re. T- s- f----- v---- t-- h----- T- s- f-r-t- v-i-n t-l h-y-e- ----------------------------- Ta så første veien til høyre. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. K--r---r--t-r --tt -ra- -ed --t n--te-k-ys-et. K--- d------- r--- f--- v-- d-- n---- k------- K-ø- d-r-t-e- r-t- f-a- v-d d-t n-s-e k-y-s-t- ---------------------------------------------- Kjør deretter rett fram ved det neste krysset. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Un-sk--d-----r--n ---me- jeg --l -ly--asse-? U-------- h------ k----- j-- t-- f---------- U-n-k-l-, h-o-d-n k-m-e- j-g t-l f-y-l-s-e-? -------------------------------------------- Unnskyld, hvordan kommer jeg til flyplassen? 0
Najbolje je da uzmete metro. De---- -est -- -ar --b--en. D-- e- b--- d- t-- T------- D-t e- b-s- d- t-r T-b-n-n- --------------------------- Det er best du tar T-banen. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Bare--j---ti---i-----t--p. B--- k--- t-- s---- s----- B-r- k-ø- t-l s-s-e s-o-p- -------------------------- Bare kjør til siste stopp. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!