Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   no Gjøre ærender

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [femtién / en og femti]

Gjøre ærender

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Hoću u knjižnicu. J---skal--å b-b-iote---. Jeg skal på biblioteket. J-g s-a- p- b-b-i-t-k-t- ------------------------ Jeg skal på biblioteket. 0
Hoću u knjižaru. Je- -ka-------kha-delen. Jeg skal på bokhandelen. J-g s-a- p- b-k-a-d-l-n- ------------------------ Jeg skal på bokhandelen. 0
Hoću do kioska. Jeg s--l-g---i---ios--n. Jeg skal gå til kiosken. J-g s-a- g- t-l k-o-k-n- ------------------------ Jeg skal gå til kiosken. 0
Hoću posuditi knjigu. J-g-sk-----ne-e- bo-. Jeg skal låne ei bok. J-g s-a- l-n- e- b-k- --------------------- Jeg skal låne ei bok. 0
Hoću kupiti knjigu. J-g--kal k---e-e- b-k. Jeg skal kjøpe ei bok. J-g s-a- k-ø-e e- b-k- ---------------------- Jeg skal kjøpe ei bok. 0
Hoću kupiti novine. J----ka- kj-p---i-a-i-. Jeg skal kjøpe ei avis. J-g s-a- k-ø-e e- a-i-. ----------------------- Jeg skal kjøpe ei avis. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. J-g -ka- på-b--l-o-eket --r-å-l--e-ei -ok. Jeg skal på biblioteket for å låne ei bok. J-g s-a- p- b-b-i-t-k-t f-r å l-n- e- b-k- ------------------------------------------ Jeg skal på biblioteket for å låne ei bok. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. J---s-al-p---o-han--------r å--jø-e ei -ok. Jeg skal på bokhandelen for å kjøpe ei bok. J-g s-a- p- b-k-a-d-l-n f-r å k-ø-e e- b-k- ------------------------------------------- Jeg skal på bokhandelen for å kjøpe ei bok. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. Jeg skal --l ---s-e--fo--- --ø---ei a-is. Jeg skal til kiosken for å kjøpe ei avis. J-g s-a- t-l k-o-k-n f-r å k-ø-e e- a-i-. ----------------------------------------- Jeg skal til kiosken for å kjøpe ei avis. 0
Hoću kod optičara. Je- -k-- -i----t---r--. Jeg skal til optikeren. J-g s-a- t-l o-t-k-r-n- ----------------------- Jeg skal til optikeren. 0
Hoću u supermarket. J---sk-- ---t---s-----a-ke--t. Jeg skal gå til supermarkedet. J-g s-a- g- t-l s-p-r-a-k-d-t- ------------------------------ Jeg skal gå til supermarkedet. 0
Hoću kod pekara. J-g--k------ b-ke---. Jeg skal til bakeren. J-g s-a- t-l b-k-r-n- --------------------- Jeg skal til bakeren. 0
Hoću kupiti naočale. Je-----l k-ø------ll--. Jeg skal kjøpe briller. J-g s-a- k-ø-e b-i-l-r- ----------------------- Jeg skal kjøpe briller. 0
Hoću kupiti voće i povrće. J----kal k-øpe fru-- -g gr-nns-ker. Jeg skal kjøpe frukt og grønnsaker. J-g s-a- k-ø-e f-u-t o- g-ø-n-a-e-. ----------------------------------- Jeg skal kjøpe frukt og grønnsaker. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. J-- sk-l --ø-e-ru----y-k---og brød. Jeg skal kjøpe rundstykker og brød. J-g s-a- k-ø-e r-n-s-y-k-r o- b-ø-. ----------------------------------- Jeg skal kjøpe rundstykker og brød. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. Jeg--kal t-l ---ikere- --r å k-øp--b--ller. Jeg skal til optikeren for å kjøpe briller. J-g s-a- t-l o-t-k-r-n f-r å k-ø-e b-i-l-r- ------------------------------------------- Jeg skal til optikeren for å kjøpe briller. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. J-g sk-- til --pe--a----et f---å ----e---u-t--g -r-nn-ak-r. Jeg skal til supermarkedet for å kjøpe frukt og grønnsaker. J-g s-a- t-l s-p-r-a-k-d-t f-r å k-ø-e f-u-t o- g-ø-n-a-e-. ----------------------------------------------------------- Jeg skal til supermarkedet for å kjøpe frukt og grønnsaker. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. J-g---al --- --k--en --r ---jøp----ndst---e- og -r-d. Jeg skal til bakeren for å kjøpe rundstykker og brød. J-g s-a- t-l b-k-r-n f-r å k-ø-e r-n-s-y-k-r o- b-ø-. ----------------------------------------------------- Jeg skal til bakeren for å kjøpe rundstykker og brød. 0

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!