Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   no På restaurant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trettien]

På restaurant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Je--vi- g----e-h--e- fo-r--t. J-- v-- g----- h- e- f------- J-g v-l g-e-n- h- e- f-r-e-t- ----------------------------- Jeg vil gjerne ha en forrett. 0
Htio / htjela bih salatu. J-g vil-gjern---a en -a--t. J-- v-- g----- h- e- s----- J-g v-l g-e-n- h- e- s-l-t- --------------------------- Jeg vil gjerne ha en salat. 0
Htio / htjela bih juhu. Je--v-- gjerne----e- -uppe. J-- v-- g----- h- e- s----- J-g v-l g-e-n- h- e- s-p-e- --------------------------- Jeg vil gjerne ha en suppe. 0
Htio / htjela bih desert. J---v-l--jer-e-ha---ss--t. J-- v-- g----- h- d------- J-g v-l g-e-n- h- d-s-e-t- -------------------------- Jeg vil gjerne ha dessert. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Jeg vil ---rn---- -s-me--kr---l-te. J-- v-- g----- h- i- m-- k--------- J-g v-l g-e-n- h- i- m-d k-e-f-ø-e- ----------------------------------- Jeg vil gjerne ha is med kremfløte. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. J---vi---j--n--h--f-uk- -l--r---t. J-- v-- g----- h- f---- e---- o--- J-g v-l g-e-n- h- f-u-t e-l-r o-t- ---------------------------------- Jeg vil gjerne ha frukt eller ost. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. V- vil ---r-e ---se-frokost. V- v-- g----- s---- f------- V- v-l g-e-n- s-i-e f-o-o-t- ---------------------------- Vi vil gjerne spise frokost. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. V--v-- gj--n- sp------dda-. V- v-- g----- s---- m------ V- v-l g-e-n- s-i-e m-d-a-. --------------------------- Vi vil gjerne spise middag. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. V- -il -je--- ---s----e-dsma-. V- v-- g----- s---- k--------- V- v-l g-e-n- s-i-e k-e-d-m-t- ------------------------------ Vi vil gjerne spise kveldsmat. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? H-- øn---- -u-å----til-fro-o-t? H-- ø----- d- å h- t-- f------- H-a ø-s-e- d- å h- t-l f-o-o-t- ------------------------------- Hva ønsker du å ha til frokost? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Ru-d-ty---r---d--y-t---y--- ----ing? R---------- m-- s------- o- h------- R-n-s-y-k-r m-d s-l-e-ø- o- h-n-i-g- ------------------------------------ Rundstykker med syltetøy og honning? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Toas- -----ølse o- o-t? T---- m-- p---- o- o--- T-a-t m-d p-l-e o- o-t- ----------------------- Toast med pølse og ost? 0
Kuhano jaje? Et-ko-t egg? E- k--- e--- E- k-k- e-g- ------------ Et kokt egg? 0
Jaje na oko? Et --------? E- s-------- E- s-e-l-g-? ------------ Et speilegg? 0
Omlet? E- --ele--? E- o------- E- o-e-e-t- ----------- En omelett? 0
Molim još jedan jogurt. K-n--e- få----j-gu--? K-- j-- f- e- j------ K-n j-g f- e- j-g-r-? --------------------- Kan jeg få en jogurt? 0
Molim još soli i papra. Ka---eg f- s-lt -- -epper? K-- j-- f- s--- o- p------ K-n j-g f- s-l- o- p-p-e-? -------------------------- Kan jeg få salt og pepper? 0
Molim još jednu čašu vode. K-n je- -å-et g--s- --nn? K-- j-- f- e- g---- v---- K-n j-g f- e- g-a-s v-n-? ------------------------- Kan jeg få et glass vann? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!