Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   no Possessiver 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [sekstisju]

Possessiver 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
naočale bril--ne brillene b-i-l-n- -------- brillene 0
On je zaboravio svoje naočale. H---ha- g-e-- bril--ne ----. Han har glemt brillene sine. H-n h-r g-e-t b-i-l-n- s-n-. ---------------------------- Han har glemt brillene sine. 0
Ma gdje su mu naočale? Hvor -a- -a- br--lene-s--e--a? Hvor har han brillene sine da? H-o- h-r h-n b-i-l-n- s-n- d-? ------------------------------ Hvor har han brillene sine da? 0
sat klo--a klokka k-o-k- ------ klokka 0
Njegov sat je pokvaren. Klo-k- --n- er -de----. Klokka hans er ødelagt. K-o-k- h-n- e- ø-e-a-t- ----------------------- Klokka hans er ødelagt. 0
Sat visi na zidu. K--kk- -e-ge--på-v--ge-. Klokka henger på veggen. K-o-k- h-n-e- p- v-g-e-. ------------------------ Klokka henger på veggen. 0
putovnica pa--et passet p-s-e- ------ passet 0
Izgubio je svoju putovnicu. Ha--har -is--t-pass-t---t-. Han har mistet passet sitt. H-n h-r m-s-e- p-s-e- s-t-. --------------------------- Han har mistet passet sitt. 0
Gdje je onda njegova putovnica? Hv-r ha- ha---asse------ d-? Hvor har han passet sitt da? H-o- h-r h-n p-s-e- s-t- d-? ---------------------------- Hvor har han passet sitt da? 0
oni – njihov / njihova / njihovo de-–-----s de – deres d- – d-r-s ---------- de – deres 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Ba-na--a- -----f-nne f-reldr-ne ---e. Barna kan ikke finne foreldrene sine. B-r-a k-n i-k- f-n-e f-r-l-r-n- s-n-. ------------------------------------- Barna kan ikke finne foreldrene sine. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! M-n---r----j----re-d--ne-d--e-! Men der er jo foreldrene deres! M-n d-r e- j- f-r-l-r-n- d-r-s- ------------------------------- Men der er jo foreldrene deres! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše D--- d--– D-r-s-/-d-n De / du – Deres / din D- / d- – D-r-s / d-n --------------------- De / du – Deres / din 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Hvo--a--v-- -u-en----? Hvordan var turen din? H-o-d-n v-r t-r-n d-n- ---------------------- Hvordan var turen din? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Hv------din -one? Hvor er din kone? H-o- e- d-n k-n-? ----------------- Hvor er din kone? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše De-/ du - De-es ---in De / du – Deres / din D- / d- – D-r-s / d-n --------------------- De / du – Deres / din 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? H-o--a- v-r t-re--d-n? Hvordan var turen din? H-o-d-n v-r t-r-n d-n- ---------------------- Hvordan var turen din? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? H----e- m----n d--- fr- S-idt? Hvor er mannen din, fru Smidt? H-o- e- m-n-e- d-n- f-u S-i-t- ------------------------------ Hvor er mannen din, fru Smidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!