Zbirka izraza

hr Kod liječnika   »   no Hos legen

57 [pedeset i sedam]

Kod liječnika

Kod liječnika

57 [femtisju]

Hos legen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Imam termin kod liječnika. J-g---r --me --- -eg--. Jeg har time hos legen. J-g h-r t-m- h-s l-g-n- ----------------------- Jeg har time hos legen. 0
Imam termin u deset sati. Jeg -ar --m---l-kka--i. Jeg har time klokka ti. J-g h-r t-m- k-o-k- t-. ----------------------- Jeg har time klokka ti. 0
Kako je Vaše ime? H-a er -av-e- dit-? Hva er navnet ditt? H-a e- n-v-e- d-t-? ------------------- Hva er navnet ditt? 0
Molim Vas, pričekajte u čekaonici. Venn-i-s- se----eg----v-nte-om---. Vennligst sett deg på venterommet. V-n-l-g-t s-t- d-g p- v-n-e-o-m-t- ---------------------------------- Vennligst sett deg på venterommet. 0
Liječnik dolazi odmah. L-gen komm-r--na--. Legen kommer snart. L-g-n k-m-e- s-a-t- ------------------- Legen kommer snart. 0
Gdje ste osigurani? Hv-r -- du -ors--ret? Hvor er du forsikret? H-o- e- d- f-r-i-r-t- --------------------- Hvor er du forsikret? 0
Što mogu učiniti za Vas? Hva k-n --g-hje-pe---g--e-? Hva kan jeg hjelpe deg med? H-a k-n j-g h-e-p- d-g m-d- --------------------------- Hva kan jeg hjelpe deg med? 0
Imate li bolove? Har-d--sm--ter? Har du smerter? H-r d- s-e-t-r- --------------- Har du smerter? 0
Gdje vas boli? Hvor -- -et-v--d-? Hvor er det vondt? H-o- e- d-t v-n-t- ------------------ Hvor er det vondt? 0
Stalno me bole leđa. Je- har -ll--d-vo--t-- ------. Jeg har alltid vondt i ryggen. J-g h-r a-l-i- v-n-t i r-g-e-. ------------------------------ Jeg har alltid vondt i ryggen. 0
Često me boli glava. J-g-h---ofte-h-d-p---. Jeg har ofte hodepine. J-g h-r o-t- h-d-p-n-. ---------------------- Jeg har ofte hodepine. 0
Ponekad me boli trbuh. Jeg har--- og --l v--d- - ma--n. Jeg har av og til vondt i magen. J-g h-r a- o- t-l v-n-t i m-g-n- -------------------------------- Jeg har av og til vondt i magen. 0
Molim Vas, oslobodite gornji dio tijela! K-n-d-----av d-g----pen --skj-rta ---ens--en? Kan du ta av deg toppen / skjorta / genseren? K-n d- t- a- d-g t-p-e- / s-j-r-a / g-n-e-e-? --------------------------------------------- Kan du ta av deg toppen / skjorta / genseren? 0
Molim Vas, lezite na ležaljku! K---du l-gge ------ b--ke-? Kan du legge deg på benken? K-n d- l-g-e d-g p- b-n-e-? --------------------------- Kan du legge deg på benken? 0
Krvni tlak je u redu. Blo---y-k-- -- - ---e-. Blodtrykket er i orden. B-o-t-y-k-t e- i o-d-n- ----------------------- Blodtrykket er i orden. 0
Dat ću Vam injekciju. J----ir de- -n-s-r----. Jeg gir deg en sprøyte. J-g g-r d-g e- s-r-y-e- ----------------------- Jeg gir deg en sprøyte. 0
Dat ću Vam tablete. Jeg-g-r deg--abl--t--. Jeg gir deg tabletter. J-g g-r d-g t-b-e-t-r- ---------------------- Jeg gir deg tabletter. 0
Dat ću Vam recept za ljekarnu. Jeg --- --g en re--p--til ap------. Jeg gir deg en resept til apoteket. J-g g-r d-g e- r-s-p- t-l a-o-e-e-. ----------------------------------- Jeg gir deg en resept til apoteket. 0

Duge riječi, kratke riječi

Dužina riječi ovisi o njezinom informacijskom sadržaju. To je pokazalo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivali riječi iz deset europskih jezika. To se postiglo uz pomoć računara. Računar je programom analizirao razne riječi. Pomoću formule je izračunao informacijski sadržaj. Rezultat je bio očigledan. Kraća riječ prenosi manje informacija. Zanimljivo je da kratke riječi koristimo češće od dugih. Razlog tome može biti učinkovitost jezika. Dok govorimo koncentriramo se na najvažnije. Dakle, riječi s malo informacija ne smiju biti preduge. Tako nećemo utrošiti puno vremena na nebitno. Veza između duljine i sadržaja ima još jednu prednost. Ona omogućuje da informativni sadržaj uvijek ostane isti. To znači da u određenom vremenskom periodu uvijek kažemo jednako puno. Možemo, na primjer, reći manje dugih riječi. Ili pak koristimo puno kratkih riječi. Svejedno je za što se odlučimo: Informativni sadržaj ostaje isti. Time naš govor ima ravomjeran ritam. Na taj način nas sugovornik može lakše pratiti. Bilo bi loše da količina informacija uvijek varira. Naši se sugovornici ne bi mogli dobro naviknuti na naš govor. Time bi razumijevanje bilo otežano. Tko želi da ga se dobro razumije, trebao bi birati kratke riječi. Zato jer su kratke riječi razumljivije od dugih. Stoga postoji princip: Keep It Short and Simple! Ukratko: KISS!