Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   no Fortid 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttien]

Fortid 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
pisati s-ri-e s----- s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. Ha--s------- --e-. H-- s---- e- b---- H-n s-r-v e- b-e-. ------------------ Han skrev et brev. 0
A ona je napisala razglednicu. Og --n ---e--et--o--. O- h-- s---- e- k---- O- h-n s-r-v e- k-r-. --------------------- Og hun skrev et kort. 0
čitati le-e l--- l-s- ---- lese 0
On je čitao ilustrirani časopis. Je---este et--ag-si-. J-- l---- e- m------- J-g l-s-e e- m-g-s-n- --------------------- Jeg leste et magasin. 0
A ona je čitala knjigu. O---u- ---t---- --k. O- h-- l---- e- b--- O- h-n l-s-e e- b-k- -------------------- Og hun leste ei bok. 0
uzeti t- t- t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. H----ok-e----ga-ett. H-- t-- e- s-------- H-n t-k e- s-g-r-t-. -------------------- Han tok en sigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. Hu--t-- -t----------o-olade. H-- t-- e- s----- s--------- H-n t-k e- s-y-k- s-o-o-a-e- ---------------------------- Hun tok et stykke sjokolade. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. H-n-var-u-r-- -e--h-- v-r -ro-a--. H-- v-- u---- m-- h-- v-- t------- H-n v-r u-r-, m-n h-n v-r t-o-a-t- ---------------------------------- Han var utro, men hun var trofast. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Ha-------------n-h-- var--li-t--. H-- v-- l--- m-- h-- v-- f------- H-n v-r l-t- m-n h-n v-r f-i-t-g- --------------------------------- Han var lat, men hun var flittig. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Han--ar-fa--ig,-m---h-n-v-r--i-. H-- v-- f------ m-- h-- v-- r--- H-n v-r f-t-i-, m-n h-n v-r r-k- -------------------------------- Han var fattig, men hun var rik. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H-n--ad---in-e- p---e-,---n g-e-d. H-- h---- i---- p------ m-- g----- H-n h-d-e i-g-n p-n-e-, m-n g-e-d- ---------------------------------- Han hadde ingen penger, men gjeld. 0
On nije imao sreće, nego peh. H-- --dd--ik-e fla--, -en -fl--s. H-- h---- i--- f----- m-- u------ H-n h-d-e i-k- f-a-s- m-n u-l-k-. --------------------------------- Han hadde ikke flaks, men uflaks. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. H-----k--- -kke- -en-------s--k--s. H-- l----- i---- m-- h-- m--------- H-n l-k-e- i-k-, m-n h-n m-s-y-t-s- ----------------------------------- Han lyktes ikke, men han mislyktes. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H-----r-ikk--for-ø--, me---is--rn--d. H-- v-- i--- f------- m-- m---------- H-n v-r i-k- f-r-ø-d- m-n m-s-o-n-y-. ------------------------------------- Han var ikke fornøyd, men misfornøyd. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Han va---kk- ly-ke---- ----ul--kelig. H-- v-- i--- l-------- m-- u--------- H-n v-r i-k- l-k-e-i-, m-n u-y-k-l-g- ------------------------------------- Han var ikke lykkelig, men ulykkelig. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. H---v-r----- s---ati-k- m-n u-------s-. H-- v-- i--- s--------- m-- u---------- H-n v-r i-k- s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. --------------------------------------- Han var ikke sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...