Zbirka izraza

hr Voće i živežne namirnice   »   bg Плодове и хранителни продукти

15 [petnaest]

Voće i živežne namirnice

Voće i živežne namirnice

15 [петнайсет]

15 [petnayset]

Плодове и хранителни продукти

[Plodove i khranitelni produkti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Imam jagodu. Има- ед-а я--да. И--- е--- я----- И-а- е-н- я-о-а- ---------------- Имам една ягода. 0
I------d-a ------. I--- y---- y------ I-a- y-d-a y-g-d-. ------------------ Imam yedna yagoda.
Imam kivi i lubenicu. Им-м--д---киви - е-----ин-. И--- е--- к--- и е--- д---- И-а- е-н- к-в- и е-н- д-н-. --------------------------- Имам едно киви и една диня. 0
I--m-y-d---k-v- --ye-na d---a. I--- y---- k--- i y---- d----- I-a- y-d-o k-v- i y-d-a d-n-a- ------------------------------ Imam yedno kivi i yedna dinya.
Imam naranču i grejp. Имам--д-н-п---о--- - ед-н-----п--у-. И--- е--- п------- и е--- г--------- И-а- е-и- п-р-о-а- и е-и- г-е-п-р-т- ------------------------------------ Имам един портокал и един грейпфрут. 0
Im-m-ye--n-port---l-i yed-n g-ey--r-t. I--- y---- p------- i y---- g--------- I-a- y-d-n p-r-o-a- i y-d-n g-e-p-r-t- -------------------------------------- Imam yedin portokal i yedin greypfrut.
Imam jabuku i mango. Им-- е--- -бълка-- едн----нго. И--- е--- я----- и е--- м----- И-а- е-н- я-ъ-к- и е-н- м-н-о- ------------------------------ Имам една ябълка и едно манго. 0
I-------a ---y-k----y--no--an--. I-- y---- y------ i y---- m----- I-a y-d-a y-b-l-a i y-d-o m-n-o- -------------------------------- Ima yedna yabylka i yedno mango.
Imam bananu i ananas. Имам -д-- б---н ---дин--нанас. И--- е--- б---- и е--- а------ И-а- е-и- б-н-н и е-и- а-а-а-. ------------------------------ Имам един банан и един ананас. 0
Im----din--an-n i---d-n-a-----. I-- y---- b---- i y---- a------ I-a y-d-n b-n-n i y-d-n a-a-a-. ------------------------------- Ima yedin banan i yedin ananas.
Pravim voćnu salatu. Аз---ав- -лодо-а--ал---. А- п---- п------ с------ А- п-а-я п-о-о-а с-л-т-. ------------------------ Аз правя плодова салата. 0
A- --avya p---o-- -a-ata. A- p----- p------ s------ A- p-a-y- p-o-o-a s-l-t-. ------------------------- Az pravya plodova salata.
Jedem tost. Аз-я- -----ч--- филия. А- я- п-------- ф----- А- я- п-е-е-е-а ф-л-я- ---------------------- Аз ям препечена филия. 0
Az--------pec---- ---i--. A- y-- p--------- f------ A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y-. ------------------------- Az yam prepechena filiya.
Jedem tost s maslacem. А- -м -р---чена-ф-л-- - -ас-о. А- я- п-------- ф---- с м----- А- я- п-е-е-е-а ф-л-я с м-с-о- ------------------------------ Аз ям препечена филия с масло. 0
A--y-m ---p-ch-n- --liy--- -a-lo. A- y-- p--------- f----- s m----- A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y- s m-s-o- --------------------------------- Az yam prepechena filiya s maslo.
Jedem tost s maslacem i marmeladom. А- я- пре--ч-н----ли-----асл--и ---мал--. А- я- п-------- ф---- с м---- и м-------- А- я- п-е-е-е-а ф-л-я с м-с-о и м-р-а-а-. ----------------------------------------- Аз ям препечена филия с масло и мармалад. 0
A---am pr--e-h--a fi-i---- -asl--i---r-a--d. A- y-- p--------- f----- s m---- i m-------- A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y- s m-s-o i m-r-a-a-. -------------------------------------------- Az yam prepechena filiya s maslo i marmalad.
Jedem sendvič. Аз я--сан--и-. А- я- с------- А- я- с-н-в-ч- -------------- Аз ям сандвич. 0
Az --m -an-v--h. A- y-- s-------- A- y-m s-n-v-c-. ---------------- Az yam sandvich.
Jedem sendvič s margarinom. А--ям--а---и----м-рг-р--. А- я- с------ с м-------- А- я- с-н-в-ч с м-р-а-и-. ------------------------- Аз ям сандвич с маргарин. 0
A---a- sand-i-- s---r----n. A- y-- s------- s m-------- A- y-m s-n-v-c- s m-r-a-i-. --------------------------- Az yam sandvich s margarin.
Jedem sendvič s margarinom i rajčicom. Аз ям -андв-- с-м-рг--и--и домат. А- я- с------ с м------- и д----- А- я- с-н-в-ч с м-р-а-и- и д-м-т- --------------------------------- Аз ям сандвич с маргарин и домат. 0
A----- ----v-ch-- -a-garin-- -oma-. A- y-- s------- s m------- i d----- A- y-m s-n-v-c- s m-r-a-i- i d-m-t- ----------------------------------- Az yam sandvich s margarin i domat.
Trebamo kruha i riže. Т-яб--т -и-хл---и--ри-. Т------ н- х--- и о---- Т-я-в-т н- х-я- и о-и-. ----------------------- Трябват ни хляб и ориз. 0
T-yab------ kh-y-- -----z. T------- n- k----- i o---- T-y-b-a- n- k-l-a- i o-i-. -------------------------- Tryabvat ni khlyab i oriz.
Trebamo ribu i odreske. Т-яб--т н--р--а-и-ме---за--кар-. Т------ н- р--- и м--- з- с----- Т-я-в-т н- р-б- и м-с- з- с-а-а- -------------------------------- Трябват ни риба и месо за скара. 0
T--a-v---ni r-b--i mes- ---sk-ra. T------- n- r--- i m--- z- s----- T-y-b-a- n- r-b- i m-s- z- s-a-a- --------------------------------- Tryabvat ni riba i meso za skara.
Trebamo pizzu i špagete. Тря---т-н-----а-и--п-гети. Т------ н- п--- и с------- Т-я-в-т н- п-ц- и с-а-е-и- -------------------------- Трябват ни пица и спагети. 0
Tr-----t--i pi--a----pag-ti. T------- n- p---- i s------- T-y-b-a- n- p-t-a i s-a-e-i- ---------------------------- Tryabvat ni pitsa i spageti.
Što još trebamo? Ка--о ощ--н--т-яб--? К---- о-- н- т------ К-к-о о-е н- т-я-в-? -------------------- Какво още ни трябва? 0
Ka--- ---c-- ni-t-y--va? K---- o----- n- t------- K-k-o o-h-h- n- t-y-b-a- ------------------------ Kakvo oshche ni tryabva?
Trebamo mrkvu i rajčicu za juhu. Тряб--- -- мо-к-в--и-до-ат- за -у--т-. Т------ н- м------ и д----- з- с------ Т-я-в-т н- м-р-о-и и д-м-т- з- с-п-т-. -------------------------------------- Трябват ни моркови и домати за супата. 0
T-yabvat-ni---rk--i-- d-ma-i-z- -u-a-a. T------- n- m------ i d----- z- s------ T-y-b-a- n- m-r-o-i i d-m-t- z- s-p-t-. --------------------------------------- Tryabvat ni morkovi i domati za supata.
Gdje je supermarket? К--е -м- -у--рм-рке-? К--- и-- с----------- К-д- и-а с-п-р-а-к-т- --------------------- Къде има супермаркет? 0
Ky-- -----upe--ar-et? K--- i-- s----------- K-d- i-a s-p-r-a-k-t- --------------------- Kyde ima supermarket?

Mediji i jezik

Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!
Dali si znao?
Gruzijski govori oko 4 milijuna ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!