Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   no På flyplassen

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trettifem]

På flyplassen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. J---vi--b--t---- en-fly--r t-- -th--. J-- v-- b------- e- f----- t-- A----- J-g v-l b-s-i-l- e- f-y-u- t-l A-h-n- ------------------------------------- Jeg vil bestille en flytur til Athen. 0
Da li je to izravan let? Er -e- ----k--f-y? E- d-- d---------- E- d-t d-r-k-e-l-? ------------------ Er det direktefly? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Jeg-ø--k-- e--v---us-l--s, i-----øyker--t-kk. J-- ø----- e- v----------- i----------- t---- J-g ø-s-e- e- v-n-u-p-a-s- i-k---ø-k-r- t-k-. --------------------------------------------- Jeg ønsker en vindusplass, ikke-røyker, takk. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Je---nsk-r-- b--r--t--be-ti-l---en-mi-. J-- ø----- å b------- b----------- m--- J-g ø-s-e- å b-k-e-t- b-s-i-l-n-e- m-n- --------------------------------------- Jeg ønsker å bekrefte bestillingen min. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Jeg ø-s--r-å -anse------b-stil--n-en-m--. J-- ø----- å k--------- b----------- m--- J-g ø-s-e- å k-n-e-l-r- b-s-i-l-n-e- m-n- ----------------------------------------- Jeg ønsker å kansellere bestillingen min. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Je- ø--ke- å-e-dr- b-stil-i-gen----. J-- ø----- å e---- b----------- m--- J-g ø-s-e- å e-d-e b-s-i-l-n-e- m-n- ------------------------------------ Jeg ønsker å endre bestillingen min. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Når---r --s-e---y---- ---a? N-- g-- n---- f-- t-- R---- N-r g-r n-s-e f-y t-l R-m-? --------------------------- Når går neste fly til Roma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? H-r---re t- l-dige--l-ss--? H-- d--- t- l----- p------- H-r d-r- t- l-d-g- p-a-s-r- --------------------------- Har dere to ledige plasser? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. N--- vi-h-r ba-- e--led---p--s-. N--- v- h-- b--- e- l---- p----- N-i- v- h-r b-r- e- l-d-g p-a-s- -------------------------------- Nei, vi har bare en ledig plass. 0
Kada slijećemo? Når -an--r-v-? N-- l----- v-- N-r l-n-e- v-? -------------- Når lander vi? 0
Kada smo tamo? Når er vi fr--m-? N-- e- v- f------ N-r e- v- f-e-m-? ----------------- Når er vi fremme? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Når gå--det---s- ti---e--rum? N-- g-- d-- b--- t-- s------- N-r g-r d-t b-s- t-l s-n-r-m- ----------------------------- Når går det buss til sentrum? 0
Da li je to Vaš kofer? Er--ett--ko---rt-- di-? E- d---- k-------- d--- E- d-t-e k-f-e-t-n d-n- ----------------------- Er dette kofferten din? 0
Da li je to Vaša torba? Er-de--- -e-ken-din? E- d---- v----- d--- E- d-t-e v-s-e- d-n- -------------------- Er dette vesken din? 0
Da li je to Vaša prtljaga? E- -e--e --g-sje--di-? E- d---- b------- d--- E- d-t-e b-g-s-e- d-n- ---------------------- Er dette bagasjen din? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? H--- -ye-b-gasje---n jeg-t- --d? H--- m-- b------ k-- j-- t- m--- H-o- m-e b-g-s-e k-n j-g t- m-d- -------------------------------- Hvor mye bagasje kan jeg ta med? 0
Dvadeset kila. T-u----lo. T--- k---- T-u- k-l-. ---------- Tjue kilo. 0
Što, samo dvadeset kila? H----B-r- --u--kilo? H--- B--- t--- k---- H-a- B-r- t-u- k-l-? -------------------- Hva? Bare tjue kilo? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.