Zbirka izraza

hr Voće i živežne namirnice   »   mk Овошје и храна

15 [petnaest]

Voće i živežne namirnice

Voće i živežne namirnice

15 [петнаесет]

15 [pyetnayesyet]

Овошје и храна

[Ovoshјye i khrana]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Imam jagodu. Ја- и--- е--- ј-----. Јас имам една јагода. 0
Ј-- i--- y---- ј------. Јa- i--- y---- ј------. Јas imam yedna јaguoda. Ј-s i-a- y-d-a ј-g-o-a. ----------------------.
Imam kivi i lubenicu. Ја- и--- е--- к--- и е--- л-------. Јас имам едно киви и една лубеница. 0
Ј-- i--- y---- k--- i y---- l----------. Јa- i--- y---- k--- i y---- l----------. Јas imam yedno kivi i yedna loobyenitza. Ј-s i-a- y-d-o k-v- i y-d-a l-o-y-n-t-a. ---------------------------------------.
Imam naranču i grejp. Ја- и--- е--- п------- и е--- г--------. Јас имам еден портокал и еден грејпфрут. 0
Ј-- i--- y----- p------- i y----- g-----------. Јa- i--- y----- p------- i y----- g-----------. Јas imam yedyen portokal i yedyen guryeјpfroot. Ј-s i-a- y-d-e- p-r-o-a- i y-d-e- g-r-e-p-r-o-. ----------------------------------------------.
Imam jabuku i mango. Ја- и--- е--- ј------ и е--- м----. Јас имам едно јаболко и едно манго. 0
Ј-- i--- y---- ј------ i y---- m-----. Јa- i--- y---- ј------ i y---- m-----. Јas imam yedno јabolko i yedno manguo. Ј-s i-a- y-d-o ј-b-l-o i y-d-o m-n-u-. -------------------------------------.
Imam bananu i ananas. Ја- и--- е--- б----- и е--- а-----. Јас имам една банана и еден ананас. 0
Ј-- i--- y---- b----- i y----- a-----. Јa- i--- y---- b----- i y----- a-----. Јas imam yedna banana i yedyen ananas. Ј-s i-a- y-d-a b-n-n- i y-d-e- a-a-a-. -------------------------------------.
Pravim voćnu salatu. Ја- п----- о----- с-----. Јас правам овошна салата. 0
Ј-- p----- o------ s-----. Јa- p----- o------ s-----. Јas pravam ovoshna salata. Ј-s p-a-a- o-o-h-a s-l-t-. -------------------------.
Jedem tost. Ја- ј---- т---. Јас јадам тост. 0
Ј-- ј---- t---. Јa- ј---- t---. Јas јadam tost. Ј-s ј-d-m t-s-. --------------.
Jedem tost s maslacem. Ја- ј---- т--- с- п----. Јас јадам тост со путер. 0
Ј-- ј---- t--- s- p------. Јa- ј---- t--- s- p------. Јas јadam tost so pootyer. Ј-s ј-d-m t-s- s- p-o-y-r. -------------------------.
Jedem tost s maslacem i marmeladom. Ја- ј---- т--- с- п---- и м-------. Јас јадам тост со путер и мармалад. 0
Ј-- ј---- t--- s- p------ i m-------. Јa- ј---- t--- s- p------ i m-------. Јas јadam tost so pootyer i marmalad. Ј-s ј-d-m t-s- s- p-o-y-r i m-r-a-a-. ------------------------------------.
Jedem sendvič. Ја- ј---- с------. Јас јадам сендвич. 0
Ј-- ј---- s--------. Јa- ј---- s--------. Јas јadam syendvich. Ј-s ј-d-m s-e-d-i-h. -------------------.
Jedem sendvič s margarinom. Ја- ј---- с------ с- м-------. Јас јадам сендвич со маргарин. 0
Ј-- ј---- s-------- s- m--------. Јa- ј---- s-------- s- m--------. Јas јadam syendvich so marguarin. Ј-s ј-d-m s-e-d-i-h s- m-r-u-r-n. --------------------------------.
Jedem sendvič s margarinom i rajčicom. Ја- ј---- с------ с- м------- и д-----. Јас јадам сендвич со маргарин и домати. 0
Ј-- ј---- s-------- s- m-------- i d-----. Јa- ј---- s-------- s- m-------- i d-----. Јas јadam syendvich so marguarin i domati. Ј-s ј-d-m s-e-d-i-h s- m-r-u-r-n i d-m-t-. -----------------------------------------.
Trebamo kruha i riže. Ни т---- л-- и о---. Ни треба леб и ориз. 0
N- t----- l--- i o---. Ni t----- l--- i o---. Ni tryeba lyeb i oriz. N- t-y-b- l-e- i o-i-. ---------------------.
Trebamo ribu i odreske. Ни т---- р--- и с---. Ни треба риба и стек. 0
N- t----- r--- i s----. Ni t----- r--- i s----. Ni tryeba riba i styek. N- t-y-b- r-b- i s-y-k. ----------------------.
Trebamo pizzu i špagete. Ни т---- п--- и ш------. Ни треба пица и шпагети. 0
N- t----- p---- i s---------. Ni t----- p---- i s---------. Ni tryeba pitza i shpaguyeti. N- t-y-b- p-t-a i s-p-g-y-t-. ----------------------------.
Što još trebamo? Шт- у--- н- т----? Што уште ни треба? 0
S--- o------ n- t-----? Sh-- o------ n- t-----? Shto ooshtye ni tryeba? S-t- o-s-t-e n- t-y-b-? ----------------------?
Trebamo mrkvu i rajčicu za juhu. Ни т------ м------ и д----- з- с-----. Ни требаат моркови и домати за супата. 0
N- t------- m------ i d----- z- s------. Ni t------- m------ i d----- z- s------. Ni tryebaat morkovi i domati za soopata. N- t-y-b-a- m-r-o-i i d-m-t- z- s-o-a-a. ---------------------------------------.
Gdje je supermarket? Ка-- и-- с----------? Каде има супермаркет? 0
K---- i-- s-------------? Ka--- i-- s-------------? Kadye ima soopyermarkyet? K-d-e i-a s-o-y-r-a-k-e-? ------------------------?

Mediji i jezik

Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!
Dali si znao?
Gruzijski govori oko 4 milijuna ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!