Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   sq Stinёt dhe moti

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [gjashtёmbёdhjetё]

Stinёt dhe moti

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Ovo su godišnja doba: Kё-- j--- s----- e v----: Kёto janё stinёt e vitit: 0
Proljeće, ljeto, pr------- v--a pranvera, vera 0
jesen i zima. vj----- d-- d----. vjeshta dhe dimri. 0
Ljeto je vruće. Ve-- ё---- e n-----. Vera ёshtё e nxehtё. 0
Ljeti sija sunce. Nё v--- d----- s-------. Nё verё dielli shkёlqen. 0
Ljeti rado idemo šetati. Nё v--- d---- s------- m- q---. Nё verё dalim shёtitje me qejf. 0
Zima je hladna. Di--- ё---- i f-----. Dimri ёshtё i ftohtё. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Nё d---- b-- b--- o-- s--. Nё dimёr bie borё ose shi. 0
Zimi rado ostajemo doma. Nё d---- r---- n- s----- m- q---. Nё dimёr rrimё nё shtёpi me qejf. 0
Hladno je. Ёs--- f-----. Ёshtё ftohtё. 0
Pada kiša. Bi- s--. Bie shi. 0
Vjetrovito je. Fr-- e--. Fryn erё. 0
Toplo je. Ёs--- n------. Ёshtё ngrohtё. 0
Sunčano je. Ёs--- d--- m- d----. Ёshtё ditë me diell. 0
Vedro je. Ёs--- k--- e k--------. Ёshtё kohё e kthjellёt. 0
Kakvo je vrijeme danas? Si ё---- m--- s--? Si ёshtё moti sot? 0
Danas je hladno. So- ё---- f-----. Sot ёshtё ftohtё. 0
Danas je toplo. So- ё---- n------. Sot ёshtё ngrohtё. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...