Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   am ወቅቶች እና የአየር ሁኔታ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [አስራ ስድስት]

16 [āsira sidisiti]

ወቅቶች እና የአየር ሁኔታ

[wek’itochina ye’āyeri hunēta]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Ovo su godišnja doba: እ---------ናቸ-። እ___ ወ___ ና___ እ-ዚ- ወ-ቶ- ና-ው- -------------- እነዚህ ወቅቶች ናቸው። 0
i-ezī-i--ek------- n-c-ew-. i______ w_________ n_______ i-e-ī-i w-k-i-o-h- n-c-e-i- --------------------------- inezīhi wek’itochi nachewi.
Proljeće, ljeto, ጸ-ይ-፤--ጋ ጸ__ ፤ በ_ ጸ-ይ ፤ በ- -------- ጸደይ ፤ በጋ 0
t---deyi --be-a t_______ ; b___ t-’-d-y- ; b-g- --------------- ts’edeyi ; bega
jesen i zima. በ-ግ - ክ--ት በ__ ፤ ክ___ በ-ግ ፤ ክ-ም- ---------- በልግ ፤ ክረምት 0
b-lig----kiremiti b_____ ; k_______ b-l-g- ; k-r-m-t- ----------------- beligi ; kiremiti
Ljeto je vruće. በጋ -ቃታማ -ው። በ_ ሞ___ ነ__ በ- ሞ-ታ- ነ-። ----------- በጋ ሞቃታማ ነው። 0
bega -ok’-t-ma n---. b___ m________ n____ b-g- m-k-a-a-a n-w-. -------------------- bega mok’atama newi.
Ljeti sija sunce. ጸሐ- --- ት--ቃ---/ -በ-ለች። ጸ__ በ__ ት_____ / ት_____ ጸ-ይ በ-ጋ ት-ም-ለ- / ት-ራ-ች- ----------------------- ጸሐይ በበጋ ትደምቃለች / ትበራለች። 0
t-’----yi-b--eg- -i-em--’a----i / t-b--a-ec--. t_______ b_____ t_____________ / t___________ t-’-h-ā-i b-b-g- t-d-m-k-a-e-h- / t-b-r-l-c-i- ---------------------------------------------- ts’eḥāyi bebega tidemik’alechi / tiberalechi.
Ljeti rado idemo šetati. በበ--እ- -እ-ር ---ማድ-ግ እ--ዳለ-። በ__ እ_ የ___ ጉ_ ማ___ እ______ በ-ጋ እ- የ-ግ- ጉ- ማ-ረ- እ-ወ-ለ-። --------------------------- በበጋ እኛ የእግር ጉዞ ማድረግ እንወዳለን። 0
be-e-- ---a-y-’igi---gu-o---d-r------i--d-le-i. b_____ i___ y_______ g___ m_______ i___________ b-b-g- i-y- y-’-g-r- g-z- m-d-r-g- i-i-e-a-e-i- ----------------------------------------------- bebega inya ye’igiri guzo madiregi iniwedaleni.
Zima je hladna. ክረም--ቀዝ-ዛ ነ-። ክ___ ቀ___ ነ__ ክ-ም- ቀ-ቃ- ነ-። ------------- ክረምት ቀዝቃዛ ነው። 0
k--------k-e----az-----i. k_______ k_________ n____ k-r-m-t- k-e-i-’-z- n-w-. ------------------------- kiremiti k’ezik’aza newi.
Zimi pada snijeg ili kiša. በክረምት -ረዶ ይጥላ- ----ይ--ባል። በ____ በ__ ይ___ ወ__ ይ_____ በ-ረ-ት በ-ዶ ይ-ላ- ወ-ም ይ-ን-ል- ------------------------- በክረምት በረዶ ይጥላል ወይም ይዘንባል። 0
beki-------b-red--y--’ilal- ----mi----e-i-ali. b_________ b_____ y________ w_____ y__________ b-k-r-m-t- b-r-d- y-t-i-a-i w-y-m- y-z-n-b-l-. ---------------------------------------------- bekiremiti beredo yit’ilali weyimi yizenibali.
Zimi rado ostajemo doma. በ--ም--ቤ------መ--ጥ--ኛ--ንወ--ን። በ____ ቤ_ ው__ መ___ እ_ እ______ በ-ረ-ት ቤ- ው-ጥ መ-መ- እ- እ-ወ-ለ-። ---------------------------- በክረምት ቤት ውስጥ መቀመጥ እኛ እንወዳለን። 0
b---rem-------- -i-i-’i-mek-e-e-’i--ny--i-iw----en-. b_________ b___ w______ m_________ i___ i___________ b-k-r-m-t- b-t- w-s-t-i m-k-e-e-’- i-y- i-i-e-a-e-i- ---------------------------------------------------- bekiremiti bēti wisit’i mek’emet’i inya iniwedaleni.
Hladno je. ቀ-----ው። ቀ___ ነ__ ቀ-ቃ- ነ-። -------- ቀዝቃዛ ነው። 0
k’ez--’--- newi. k_________ n____ k-e-i-’-z- n-w-. ---------------- k’ezik’aza newi.
Pada kiša. እየ-ነ---ው። እ____ ነ__ እ-ዘ-በ ነ-። --------- እየዘነበ ነው። 0
i------b--newi. i________ n____ i-e-e-e-e n-w-. --------------- iyezenebe newi.
Vjetrovito je. ነፋ-----። ነ___ ነ__ ነ-ሻ- ነ-። -------- ነፋሻማ ነው። 0
nef--h-m- newi. n________ n____ n-f-s-a-a n-w-. --------------- nefashama newi.
Toplo je. ሞ-ታማ ነው። ሞ___ ነ__ ሞ-ታ- ነ-። -------- ሞቃታማ ነው። 0
m--’-ta---ne--. m________ n____ m-k-a-a-a n-w-. --------------- mok’atama newi.
Sunčano je. ፀ--- -ው። ፀ___ ነ__ ፀ-ያ- ነ-። -------- ፀሐያማ ነው። 0
t͟--e---y--a ne--. t͟_________ n____ t-s-e-̣-y-m- n-w-. ------------------ t͟s’eḥāyama newi.
Vedro je. አ--ሳ--ነ-። አ____ ነ__ አ-ደ-ች ነ-። --------- አስደሳች ነው። 0
āsid------ -e-i. ā_________ n____ ā-i-e-a-h- n-w-. ---------------- āsidesachi newi.
Kakvo je vrijeme danas? የአ-- ---ው-ምን-አይ-ት------? የ___ ሁ___ ም_ አ___ ነ_ ዛ__ የ-የ- ሁ-ታ- ም- አ-ነ- ነ- ዛ-? ------------------------ የአየር ሁኔታው ምን አይነት ነው ዛሬ? 0
y-’ā--r---u-----i--i---ā-i-et- n-w--z-rē? y_______ h_______ m___ ā______ n___ z____ y-’-y-r- h-n-t-w- m-n- ā-i-e-i n-w- z-r-? ----------------------------------------- ye’āyeri hunētawi mini āyineti newi zarē?
Danas je hladno. ዛሬ --ቃ- ነ-። ዛ_ ቀ___ ነ__ ዛ- ቀ-ቃ- ነ-። ----------- ዛሬ ቀዝቃዛ ነው። 0
z-r- k-e-ik--za----i. z___ k_________ n____ z-r- k-e-i-’-z- n-w-. --------------------- zarē k’ezik’aza newi.
Danas je toplo. ዛ--ሞቃታ---ው። ዛ_ ሞ___ ነ__ ዛ- ሞ-ታ- ነ-። ----------- ዛሬ ሞቃታማ ነው። 0
za-ē--------m--n---. z___ m________ n____ z-r- m-k-a-a-a n-w-. -------------------- zarē mok’atama newi.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...