Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   bg Сезоните и времето

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шестнайсет]

16 [shestnayset]

Сезоните и времето

[Sezonite i vremeto]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ovo su godišnja doba: То-а -- -езо-ите: Т___ с_ с________ Т-в- с- с-з-н-т-: ----------------- Това са сезоните: 0
T-v--s- --------: T___ s_ s________ T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Proljeće, ljeto, п-о--т--л-т-, п______ л____ п-о-е-, л-т-, ------------- пролет, лято, 0
p---e----y-t-, p______ l_____ p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
jesen i zima. есе--- з-м-. е___ и з____ е-е- и з-м-. ------------ есен и зима. 0
es-n i-z-ma. e___ i z____ e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Ljeto je vruće. Лят--- е--орещо. Л_____ е г______ Л-т-т- е г-р-щ-. ---------------- Лятото е горещо. 0
Lya-ot- y-----e--c-o. L______ y_ g_________ L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Ljeti sija sunce. П--з-лят-т- сл-нц-т- --ее. П___ л_____ с_______ г____ П-е- л-т-т- с-ъ-ц-т- г-е-. -------------------------- През лятото слънцето грее. 0
P--- --at-t-------s-to -r--. P___ l______ s________ g____ P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Ljeti rado idemo šetati. П----л-то----и- с удо---с--------ра--ож--ме. П___ л_____ н__ с у__________ с_ р__________ П-е- л-т-т- н-е с у-о-о-с-в-е с- р-з-о-д-м-. -------------------------------------------- През лятото ние с удоволствие се разхождаме. 0
P-ez ly--ot- -i--s-----olstv-e--e --zk-o-hdam-. P___ l______ n__ s u__________ s_ r____________ P-e- l-a-o-o n-e s u-o-o-s-v-e s- r-z-h-z-d-m-. ----------------------------------------------- Prez lyatoto nie s udovolstvie se razkhozhdame.
Zima je hladna. Зим-та е-ст-дена. З_____ е с_______ З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
Zi--t- ye---u----. Z_____ y_ s_______ Z-m-t- y- s-u-e-a- ------------------ Zimata ye studena.
Zimi pada snijeg ili kiša. П------ма---в-л- с--г ил- д-жд. П___ з_____ в___ с___ и__ д____ П-е- з-м-т- в-л- с-я- и-и д-ж-. ------------------------------- През зимата вали сняг или дъжд. 0
P----z--ata --l- s-y-- -l--dyzh-. P___ z_____ v___ s____ i__ d_____ P-e- z-m-t- v-l- s-y-g i-i d-z-d- --------------------------------- Prez zimata vali snyag ili dyzhd.
Zimi rado ostajemo doma. През-зима-----и-а-- -а ст-им -к--и. П___ з_____ о______ д_ с____ в_____ П-е- з-м-т- о-и-а-е д- с-о-м в-ъ-и- ----------------------------------- През зимата обичаме да стоим вкъщи. 0
Pre- zi--t- o-i--a-- -- s--i---kys-c--. P___ z_____ o_______ d_ s____ v________ P-e- z-m-t- o-i-h-m- d- s-o-m v-y-h-h-. --------------------------------------- Prez zimata obichame da stoim vkyshchi.
Hladno je. С--ден--е. С______ е_ С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
S--d--o--e. S______ y__ S-u-e-o y-. ----------- Studeno ye.
Pada kiša. Вал--д-ж-. В___ д____ В-л- д-ж-. ---------- Вали дъжд. 0
V-li--yz--. V___ d_____ V-l- d-z-d- ----------- Vali dyzhd.
Vjetrovito je. Дух-----ър. Д___ в_____ Д-х- в-т-р- ----------- Духа вятър. 0
Du--a----ty-. D____ v______ D-k-a v-a-y-. ------------- Dukha vyatyr.
Toplo je. То-л--е. Т____ е_ Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Top-----. T____ y__ T-p-o y-. --------- Toplo ye.
Sunčano je. С----е----. С_______ е_ С-ъ-ч-в- е- ----------- Слънчево е. 0
Sl-n-hev- y-. S________ y__ S-y-c-e-o y-. ------------- Slynchevo ye.
Vedro je. Ясн--е. Я___ е_ Я-н- е- ------- Ясно е. 0
Y-sno y-. Y____ y__ Y-s-o y-. --------- Yasno ye.
Kakvo je vrijeme danas? К-кв----вр-м--о--нес? К____ е в______ д____ К-к-о е в-е-е-о д-е-? --------------------- Какво е времето днес? 0
Ka-v--ye ---m-t- dne-? K____ y_ v______ d____ K-k-o y- v-e-e-o d-e-? ---------------------- Kakvo ye vremeto dnes?
Danas je hladno. Д-е- - ст--е--. Д___ е с_______ Д-е- е с-у-е-о- --------------- Днес е студено. 0
D--s-y- stu--no. D___ y_ s_______ D-e- y- s-u-e-o- ---------------- Dnes ye studeno.
Danas je toplo. Днес е то--о. Д___ е т_____ Д-е- е т-п-о- ------------- Днес е топло. 0
D-e--ye -----. D___ y_ t_____ D-e- y- t-p-o- -------------- Dnes ye toplo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...