Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   bg Сезоните и времето

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шестнайсет]

16 [shestnayset]

Сезоните и времето

[Sezonite i vremeto]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ovo su godišnja doba: Т-в--са-се-о-и--: Това са сезоните: Т-в- с- с-з-н-т-: ----------------- Това са сезоните: 0
T--a--- -------e: Tova sa sezonite: T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Proljeće, ljeto, п-ол--, л-т-, пролет, лято, п-о-е-, л-т-, ------------- пролет, лято, 0
p-ol-t----ato, prolet, lyato, p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
jesen i zima. е-е--- ---а. есен и зима. е-е- и з-м-. ------------ есен и зима. 0
es-n -----a. esen i zima. e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Ljeto je vruće. Л--от- - --рещо. Лятото е горещо. Л-т-т- е г-р-щ-. ---------------- Лятото е горещо. 0
Lya-oto-ye -oresh-ho. Lyatoto ye goreshcho. L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Ljeti sija sunce. П--- ля-о-о-с-ъ-цет----ее. През лятото слънцето грее. П-е- л-т-т- с-ъ-ц-т- г-е-. -------------------------- През лятото слънцето грее. 0
Pr-z----t-to -l-nts--o gre-. Prez lyatoto slyntseto gree. P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Ljeti rado idemo šetati. П-ез -я-о---н-- - уд---л--в-е-се-разх-жд--е. През лятото ние с удоволствие се разхождаме. П-е- л-т-т- н-е с у-о-о-с-в-е с- р-з-о-д-м-. -------------------------------------------- През лятото ние с удоволствие се разхождаме. 0
Prez-lya-------- s -d-vo-------se-raz-ho-hda-e. Prez lyatoto nie s udovolstvie se razkhozhdame. P-e- l-a-o-o n-e s u-o-o-s-v-e s- r-z-h-z-d-m-. ----------------------------------------------- Prez lyatoto nie s udovolstvie se razkhozhdame.
Zima je hladna. Зи-ата-е--ту--н-. Зимата е студена. З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
Zi-a----- stud--a. Zimata ye studena. Z-m-t- y- s-u-e-a- ------------------ Zimata ye studena.
Zimi pada snijeg ili kiša. П--з -имат- вали--н-г и-и-д-жд. През зимата вали сняг или дъжд. П-е- з-м-т- в-л- с-я- и-и д-ж-. ------------------------------- През зимата вали сняг или дъжд. 0
P-ez -im--a -a---s--a- ----dyz--. Prez zimata vali snyag ili dyzhd. P-e- z-m-t- v-l- s-y-g i-i d-z-d- --------------------------------- Prez zimata vali snyag ili dyzhd.
Zimi rado ostajemo doma. П-е----м----о-------д- стои- в-ъ-и. През зимата обичаме да стоим вкъщи. П-е- з-м-т- о-и-а-е д- с-о-м в-ъ-и- ----------------------------------- През зимата обичаме да стоим вкъщи. 0
Pre---ima------c--me -- --oi- -k-shc-i. Prez zimata obichame da stoim vkyshchi. P-e- z-m-t- o-i-h-m- d- s-o-m v-y-h-h-. --------------------------------------- Prez zimata obichame da stoim vkyshchi.
Hladno je. Ст--ено--. Студено е. С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
S-u--no--e. Studeno ye. S-u-e-o y-. ----------- Studeno ye.
Pada kiša. Ва-и д-жд. Вали дъжд. В-л- д-ж-. ---------- Вали дъжд. 0
V-li -yzh-. Vali dyzhd. V-l- d-z-d- ----------- Vali dyzhd.
Vjetrovito je. Д-ха -я-ъ-. Духа вятър. Д-х- в-т-р- ----------- Духа вятър. 0
D-kha-vy--y-. Dukha vyatyr. D-k-a v-a-y-. ------------- Dukha vyatyr.
Toplo je. Т-пл--е. Топло е. Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Top-o --. Toplo ye. T-p-o y-. --------- Toplo ye.
Sunčano je. Сл---е-о--. Слънчево е. С-ъ-ч-в- е- ----------- Слънчево е. 0
Sl-n-hevo ye. Slynchevo ye. S-y-c-e-o y-. ------------- Slynchevo ye.
Vedro je. Я-н---. Ясно е. Я-н- е- ------- Ясно е. 0
Y--no-y-. Yasno ye. Y-s-o y-. --------- Yasno ye.
Kakvo je vrijeme danas? Ка-в- е----мет- дн-с? Какво е времето днес? К-к-о е в-е-е-о д-е-? --------------------- Какво е времето днес? 0
K-k-o-ye ---meto-----? Kakvo ye vremeto dnes? K-k-o y- v-e-e-o d-e-? ---------------------- Kakvo ye vremeto dnes?
Danas je hladno. Днес-е -т-д-н-. Днес е студено. Д-е- е с-у-е-о- --------------- Днес е студено. 0
Dn-s y- --ude-o. Dnes ye studeno. D-e- y- s-u-e-o- ---------------- Dnes ye studeno.
Danas je toplo. Д-е- - то-л-. Днес е топло. Д-е- е т-п-о- ------------- Днес е топло. 0
D-es -e top-o. Dnes ye toplo. D-e- y- t-p-o- -------------- Dnes ye toplo.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...