Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   pa ਰੁੱਤਾਂ ਅਤੇ ਮੌਸਮ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [ਸੋਲਾਂ]

16 [Sōlāṁ]

ਰੁੱਤਾਂ ਅਤੇ ਮੌਸਮ

[rutāṁ atē mausama]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski punjabi igra Više
Ovo su godišnja doba: ਰ--ਤਾਂ-----੍ਰਕਾਰ ਹੁ-ਦ------: ਰ----- ਇ- ਪ----- ਹ------ ਹ-- ਰ-ੱ-ਾ- ਇ- ਪ-ਰ-ਾ- ਹ-ੰ-ੀ-ਂ ਹ-: ---------------------------- ਰੁੱਤਾਂ ਇਸ ਪ੍ਰਕਾਰ ਹੁੰਦੀਆਂ ਹਨ: 0
rutāṁ i---pr----- h-dī'-ṁ-hana: r---- i-- p------ h------ h---- r-t-ṁ i-a p-a-ā-a h-d-'-ṁ h-n-: ------------------------------- rutāṁ isa prakāra hudī'āṁ hana:
Proljeće, ljeto, ਬ---,ਗਰ-ੀ ਬ-------- ਬ-ੰ-,-ਰ-ੀ --------- ਬਸੰਤ,ਗਰਮੀ 0
Bas--a,ga---ī B------------ B-s-t-,-a-a-ī ------------- Basata,garamī
jesen i zima. ਪਤਝ- ਅ-ੇ -ਰ-ੀ ਪ--- ਅ-- ਸ--- ਪ-ਝ- ਅ-ੇ ਸ-ਦ- ------------- ਪਤਝੜ ਅਤੇ ਸਰਦੀ 0
p-t--h----------ra-ī p-------- a-- s----- p-t-j-a-a a-ē s-r-d- -------------------- patajhaṛa atē saradī
Ljeto je vruće. ਗ-ਮ--ਗਰ- ---ਦ- --। ਗ--- ਗ-- ਹ---- ਹ-- ਗ-ਮ- ਗ-ਮ ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------ ਗਰਮੀ ਗਰਮ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
gar-mī ---am- h--- ---. g----- g----- h--- h--- g-r-m- g-r-m- h-d- h-i- ----------------------- garamī garama hudī hai.
Ljeti sija sunce. ਗਰ-ੀ---ੱਚ---ਰਜ ਚਮਕਦਾ ਹੈ। ਗ--- ਵ--- ਸ--- ਚ---- ਹ-- ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਸ-ਰ- ਚ-ਕ-ਾ ਹ-। ------------------------ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਸੂਰਜ ਚਮਕਦਾ ਹੈ। 0
G-r-mī--i-a s--a-- -ama-adā----. G----- v--- s----- c------- h--- G-r-m- v-c- s-r-j- c-m-k-d- h-i- -------------------------------- Garamī vica sūraja camakadā hai.
Ljeti rado idemo šetati. ਸਾਨੂ- -ਰਮੀ-ਵਿੱਚ--ਹ-ਲਣ---ੰ-- ----ਾ-ਹੈ। ਸ---- ਗ--- ਵ--- ਟ----- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਸ-ਨ-ੰ ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਟ-ਿ-ਣ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ------------------------------------- ਸਾਨੂੰ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਟਹਿਲਣਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
S-nū-g-r-m--v--- ṭa-ila----ag- la-----h-i. S--- g----- v--- ṭ------- c--- l----- h--- S-n- g-r-m- v-c- ṭ-h-l-ṇ- c-g- l-g-d- h-i- ------------------------------------------ Sānū garamī vica ṭahilaṇā cagā lagadā hai.
Zima je hladna. ਸਰ-ੀ-ਠੰ-ੀ ਹੁ-ਦ- -ੈ। ਸ--- ਠ--- ਹ---- ਹ-- ਸ-ਦ- ਠ-ਡ- ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------- ਸਰਦੀ ਠੰਡੀ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
Sa-----ṭ--ḍ--hu-ī -a-. S----- ṭ---- h--- h--- S-r-d- ṭ-a-ī h-d- h-i- ---------------------- Saradī ṭhaḍī hudī hai.
Zimi pada snijeg ili kiša. ਸਰ-ੀ-ਵਿੱ----- ਪ--------ਜ---ਬਾਰ-- -ੁੰ-ੀ-ਹ-। ਸ--- ਵ--- ਬ-- ਪ---- ਹ- ਜ-- ਬ---- ਹ---- ਹ-- ਸ-ਦ- ਵ-ੱ- ਬ-ਫ ਪ-ਂ-ੀ ਹ- ਜ-ਂ ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ-ੰ-ੀ ਹ-। ------------------------------------------ ਸਰਦੀ ਵਿੱਚ ਬਰਫ ਪੈਂਦੀ ਹੈ ਜਾਂ ਬਾਰਿਸ਼ ਹੁੰਦੀ ਹੈ। 0
S--a-- vica--a--p-- ----d--h-i-j-ṁ -----a-hud----i. S----- v--- b------ p----- h-- j-- b----- h--- h--- S-r-d- v-c- b-r-p-a p-i-d- h-i j-ṁ b-r-ś- h-d- h-i- --------------------------------------------------- Saradī vica barapha paindī hai jāṁ bāriśa hudī hai.
Zimi rado ostajemo doma. ਸ---ੰ--ਰਮੀ ਵ-ੱਚ ਘ--ਵ--- --ਿ-- ---- ਲ---ਾ-ਹ-। ਸ---- ਗ--- ਵ--- ਘ- ਵ--- ਰ---- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਸ-ਨ-ੰ ਗ-ਮ- ਵ-ੱ- ਘ- ਵ-ੱ- ਰ-ਿ-ਾ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। -------------------------------------------- ਸਾਨੂੰ ਗਰਮੀ ਵਿੱਚ ਘਰ ਵਿੱਚ ਰਹਿਣਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
S-n------m---i-a gh--a vi-a-ra-iṇā ca-ā-l-g-dā h-i. S--- g----- v--- g---- v--- r----- c--- l----- h--- S-n- g-r-m- v-c- g-a-a v-c- r-h-ṇ- c-g- l-g-d- h-i- --------------------------------------------------- Sānū garamī vica ghara vica rahiṇā cagā lagadā hai.
Hladno je. ਠੰ- ਹ-। ਠ-- ਹ-- ਠ-ਡ ਹ-। ------- ਠੰਡ ਹੈ। 0
Ṭh-ḍa--ai. Ṭ---- h--- Ṭ-a-a h-i- ---------- Ṭhaḍa hai.
Pada kiša. ਬ-----ਹੋ --ੀ ਹੈ। ਬ---- ਹ- ਰ-- ਹ-- ਬ-ਰ-ਸ਼ ਹ- ਰ-ੀ ਹ-। ---------------- ਬਾਰਿਸ਼ ਹੋ ਰਹੀ ਹੈ। 0
B----a -- r-hī -ai. B----- h- r--- h--- B-r-ś- h- r-h- h-i- ------------------- Bāriśa hō rahī hai.
Vjetrovito je. ਤ--ਾਨੀ-ਹੈ। ਤ----- ਹ-- ਤ-ਫ-ਨ- ਹ-। ---------- ਤੂਫਾਨੀ ਹੈ। 0
Tūph-nī ---. T------ h--- T-p-ā-ī h-i- ------------ Tūphānī hai.
Toplo je. ਗ-ਮ- ਹੈ। ਗ--- ਹ-- ਗ-ਮ- ਹ-। -------- ਗਰਮੀ ਹੈ। 0
G--amī-h--. G----- h--- G-r-m- h-i- ----------- Garamī hai.
Sunčano je. ਧ-ੱਪ-ਹੈ। ਧ--- ਹ-- ਧ-ੱ- ਹ-। -------- ਧੁੱਪ ਹੈ। 0
D-----ha-. D---- h--- D-u-a h-i- ---------- Dhupa hai.
Vedro je. ਤਿੱਖੀ--ੁ-ਪ-ਹ-। ਤ---- ਧ--- ਹ-- ਤ-ੱ-ੀ ਧ-ੱ- ਹ-। -------------- ਤਿੱਖੀ ਧੁੱਪ ਹੈ। 0
Tik-- ---pa h-i. T---- d---- h--- T-k-ī d-u-a h-i- ---------------- Tikhī dhupa hai.
Kakvo je vrijeme danas? ਅੱ---------ਹੋ-ਜ-ਹ----? ਅ-- ਮ--- ਕ--- ਜ--- ਹ-- ਅ-ਜ ਮ-ਸ- ਕ-ਹ- ਜ-ਹ- ਹ-? ---------------------- ਅੱਜ ਮੌਸਮ ਕਿਹੋ ਜਿਹਾ ਹੈ? 0
Aja mau--ma-------ih--ha-? A-- m------ k--- j--- h--- A-a m-u-a-a k-h- j-h- h-i- -------------------------- Aja mausama kihō jihā hai?
Danas je hladno. ਅ-ਜ-ਠੰਡ-ਹੈ। ਅ-- ਠ-- ਹ-- ਅ-ਜ ਠ-ਡ ਹ-। ----------- ਅੱਜ ਠੰਡ ਹੈ। 0
A-a-ṭhaḍ--h--. A-- ṭ---- h--- A-a ṭ-a-a h-i- -------------- Aja ṭhaḍa hai.
Danas je toplo. ਅ-ਜ--ਰ-ੀ---। ਅ-- ਗ--- ਹ-- ਅ-ਜ ਗ-ਮ- ਹ-। ------------ ਅੱਜ ਗਰਮੀ ਹੈ। 0
A-a --ra-ī ha-. A-- g----- h--- A-a g-r-m- h-i- --------------- Aja garamī hai.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...